Zračni prijevoz reže kapacitete: U svibnju dva milijuna sjedala manje, jedan europski grad najviše pogođen
Zrakoplovne kompanije reagiraju na eksploziju cijena goriva, dok industrija upozorava na moguće nove otkaze letova i skuplje karte.
Rast cijena mlaznog goriva, potaknut sukobom na Bliskom istoku, već se prelijeva na zračni promet. Zrakoplovne kompanije su za ovaj mjesec iz rasporeda uklonile oko dva milijuna sjedala.
Prema podacima analitičke kuće Cirium, u svibnju će globalno biti oko 13.000 letova manje. Iako je riječ o manje od dva posto ukupnog kapaciteta, a londonski Heathrow bilježi neto smanjenje od tek 111 letova, industrija sve više strahuje od scenarija u kojem bi poremećaji u opskrbi gorivom mogli izazvati dodatna otkazivanja tijekom ljetne sezone.
Prelazak na manje zrakoplove
Dio smanjenja kapaciteta rezultat je prelaska na manje zrakoplove, no značajan broj letova jednostavno je otkazan. Najveći pad zabilježen je u Istanbulu i Münchenu, gdje su Turkish Airlines i Lufthansa povukli najviše rezova. Samo je Lufthansa ukinula 20.000 kratkih letova kroz svoju podružnicu CityLine, piše The Guardian.
U pozadini svega stoji nagli skok cijena goriva, koje su se više nego udvostručile nakon američko-izraelskog napada na Iran i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Industrija trenutačno ne bilježi stvarne nestašice, s obzirom na to da se opskrba obično može predvidjeti šest tjedana unaprijed. No upozorenja dolaze s više strana. Međunarodne institucije i analitičari upozoravaju da bi Europa, a posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, mogla biti izložena ozbiljnim problemima ako se sukob produži.
Nije sve tako crno
Iako 41 posto europskog zrakoplovnog goriva prolazi kroz Hormuški tjesnac, a analitičari Kplera ukazuju da su globalne isporuke mlaznog goriva i kerozina prošli tjedan pale ispod 2,3 milijuna tona, najniže razine ikad, Richard Green, profesor poslovanja u području održive energije na Imperial Collegeu u Londonu, stavlja stvari u “pravu” perspektivu.
“Svijet dnevno troši oko 100 milijuna barela nafte, većinom iz naftnih polja, a manji dio dolazi kao nusproizvod uz plin. U normalnim okolnostima, oko 15 milijuna barela dnevno prolazi kroz Hormuški tjesnac. Dio toga može se preusmjeriti kroz cjevovode. Ujedinjeni Arapski Emirati imaju izlaz na Indijski ocean, Saudijska Arabija na Crveno more, postoji i određeni rast proizvodnje u drugim zemljama, a prošle godine svijet je proizvodio više nego što je trošio… tako da je stvarni pad pet do deset od ukupno sto.”, naglašava Green.
