Cijene zlata i srebra nagovijestile napad na Iran
Cijene zlata i srebra u petak, 27. veljače nagovijestile su američko-izraelski napad na Iran koji se dogodio samo dan kasnije, stoji u priopćenju Centra zlata. Cijena zlata popela se na 5,278 dolara po unci, skočivši 2% unutar jednodnevnog trgovanja na američkoj burzi, dok je cijena srebra dosegla $93.7 po unci, što je povećanje od čak 7.6% također unutar 24-satnog intervala.
Očekuje se snažan skok cijene zlata i srebra u ponedjeljak
Napad SAD-a i Izraela na Iran upalio je sve alarme na globalnim tržištima, a sama anticipacija tog događaja dan ranije, dovela je do naglog porasta cijene zlata i srebra. Cijene zlata i srebra nerijetko služe kao lakmus-papir i važan indikator globalnog tržišnog rizika upravo zbog svoje uloge zaštite vrijednosti u doba rastućih nesigurnosti i kriza.
Mnogi se sada pitaju: što će biti sa cijenom u ponedjeljak kada burze ponovno otvore trgovanje? Analitičari predviđaju tzv. gap-up otvaranje, što znači da bi cijene zlata i srebra mogle odmah skočiti na još veće razine u odnosu na zatvaranje u petak. Procjene govore da bi zlato moglo testirati razine od 5,300 do 5,350 dolara po unci, dok bi srebro moglo dosegnuti između 95 i 98 dolara po unci.
Daljnji razvoj situacije ovisit će o potencijalnom zaoštravanju konflikta na Bliskom istoku koji već sada nalikuje uvodu u širi regionalni sukob, kao i o implikacijama tog sukoba po cijenu nafte, stopu inflacije i cjelokupno svjetsko gospodarstvo.
Veliki igrači napuštaju rizični dolar, masovno kupuju zlato
Napad SAD-a i Irana uzdrmao je globalno tržište, no ovaj put reakcija kapitala nosi specifičan predznak koji mijenja dosadašnja pravila igre. Ključna promjena je da se američki dolar više se ne smatra sigurnim utočištem, već izlaganje dodatnom riziku.
Najveći problem u ovom sukobu je moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 25% svjetske nafte, što bi predstavljalo neviđeni šok za globalnu ekonomiju te potaknulo urušavanje povjerenja u američki dolar.
Nedavna eskalacija također je mnogo rizičnija od prijašnje intervencije SAD-a u Venezueli. Kina, kao glavni američki rival, tada je ostala suzdržana oko blokade venezuelanske nafte, no potencijalna blokada iranskog izvoza nafte mogla bi biti točka preokreta koja će Peking prisiliti na reakciju.
Umjesto vojnog sukoba, Kina bi mogla izabrati masovnu prodaju američkih državnih obveznica te dodatno uzdrmati sustav ograničenjem izvoza srebra i rijetkih metala. Takvi potezi mogli bi uvesti nered u američke opskrbne lance te nanijeti američkoj ekonomiji i samom dolaru veću štetu od bilo kakvog konvencionalnog rata. Trend odmicanja od dolara kao rizične imovine najbolje ilustriraju potezi onih koji diktiraju globalni tempo, a to su centralne banke. Njihovo sustavno udaljavanje od dolara i masovna kupnja zlata pokazuju jasan strateški smjer. Fizička imovina bez rizika treće strane kao što je zlato, pretvara se u jedini pravi temelj ekonomske sigurnosti.
Najjače svjetske investicijske banke također prate ovaj bijeg od papirnatog novca ka zlatu, istovremeno predviđajući produbljivanje globalnih nesigurnosti. Slijedom toga, njihove prognoze da će cijena zlata na kraju godine dosegnuti razinu od $ 6,300 dolara, mogle bi se obistiniti i znatno prije roka.
Što očekivati dalje?
Analitičari Centra Zlata unaprijed su upozorili na neizbježan napad SAD-a na Iran. Ključni razlog koji je gotovo sigurno upućivao da će doći do napada, bilo je gomilanje američkih snaga na Bliskom istoku na razini kakva nije viđena još od 2003., neposredno prije početka rata u Iraku.
Drugi signal bilo je samo tržište zlata i srebra koje često reagira unaprijed, anticipirajući ovakve geopolitičke šokove. Centra Zlata stoga očekuje daljnji rast potražnje za investicijskim zlatom i srebrom te, u širem kontekstu, nastavak trenda koji smo gledali krajem 2025. i početkom ove godine.
Podaci Centra Zlata za prva dva mjeseca 2026. govore o rastu prometa od preko 50% u odnosu na isti period lani, što jasno ocrtava stav sve većeg broja Hrvata: živimo u nesigurnim vremenima, a zlato je jedno od rijetkih ulaganja čija se vrijednost ne topi poput one eura, dolara i drugih papirnatih valuta.
