Koliko gotovine sa sobom nose Europljani, a koliko Hrvati?
Istraživanje ESB-a otkrilo je koliko Europljani plaćaju gotovinom, koliko karticama, a koliko mobitelima i satovima. Hrvatska je u polovici EU kojoj je gotovina draža od kartica. Od hrvatskih građana očekuje se da će u novčaniku obično imati 64 eura u gotovini.
Plaćanja karticama i mobitelom sve su popularnija u Europi, no za dio potrošača i u određenim sektorima gotovina i dalje prevladava.
Euronews je objavio istraživanje Europske središnje banke (ECB), medijan iznosa gotovine koju ljudi drže u novčanicima u eurozoni iznosi 59 eura u 2024. godini. Taj se iznos znatno razlikuje, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru. Prema navedenom istraživanju, Hrvatska je tu iznad prosjeka EU, jer medijan za njezine građane iznosi 64 eura. Za Europsku uniju on iznosi 59 eura.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Njemačka ima najveći medijan dnevno nošene gotovine, od 69 eura, dok Francuska ima najniži, s 50 eura. Italija je bliže donjoj granici, dok je Španjolska nešto iznad medijana eurozone.
Jug Europe za gotovinu, sjever za bezgotovinska plaćanja
Govoreći za Euronews Business, profesor Jakub Górka sa Sveučilišta u Varšavi naglasio je da je korištenje gotovine snažno uvjetovano nacionalnom kulturom.
„Zemlje južne Europe, koje žive u toplijoj klimi i imaju naviku češćih razmjena i trgovine u izravnim, licem u lice interakcijama, prirodno su sklonije gotovini, dok su zemlje na sjeveru, poput skandinavskih, povijesno imale snažniju tendenciju bržeg prelaska na elektroničko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja“, rekao je.
Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima postupno se smanjuje u eurozoni. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova, sa 79 posto u 2016. godini na 52 posto u 2024.
U istom razdoblju vrijednost gotovinskih plaćanja pala je za 15 bodova, s 54 posto na 39 posto.
Gotovina najprisutnija na Malti
S obzirom na razlike u standardu između europskih država, još više o navikama građana govori podatak o tome koliko transakcija u eurozoni je plaćeno gotovinom. Iz Euronewsovog članka nije jasno što je izvor tog podatka.
Nešto više od polovice svih transakcija u eurozoni, odnosno 52 posto, plaćeno je gotovinom u 2024. godini.
U 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je ostala najčešće korišten način plaćanja. U oko polovici tih zemalja činila je između 45 i 55 posto transakcija. Uporaba gotovine znatno se razlikovala, od samo 22 posto u Nizozemskoj do 67 posto na Malti. Također je iznad 60 posto u Sloveniji, Austriji i Italiji.
U Hrvatskoj se gotovina koristila u 56 posto slučajeva, kartice u 38, a mobiteli u tri posto. Njihovo korištenje kreće se od dva posto na Malti, do pet posto u Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Finskoj.
Nizozemska prednjači kod plaćanja mobitelima
„U zemljama s jakom povijesnom vezanošću uz gotovinu – poput Njemačke, Austrije i Italije – gotovina je i dalje duboko ukorijenjena u svakodnevnim transakcijama zbog dugotrajnog povjerenja u fizički novac, povijesnog iskustva bankarskih kriza, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju“, rekao je za Euronews Business Guillaume Lepecq, predsjednik organizacije CashEssentials.
Kada je riječ o vrijednosti, gotovina čini manji udio plaćanja. Ona predstavlja 39 posto ukupne vrijednosti transakcija u eurozoni. Nacionalni udjeli kreću se od 17 posto u Nizozemskoj do 59 posto u Litvi. U Hrvatskoj to je 52 posto.
Kartice, s druge strane, čine 39 posto transakcija i 45 posto ukupne vrijednosti plaćanja u eurozoni. U Hrvatskoj kartice imaju udio od 40 posto prema kriteriju vrijednosti transakcija. Korištenje mobilnih telefona i pametnih satova za kupnju također je u porastu. Vrijednost transakcija njima u Hrvatskoj iznosi četiri posto, što je donja granica. Po tom pitanju najjača je Nizozemska sa 17 posto. Treba imati na umu da je istraživanje obuhvatilo samo eurozonu, pa države poput Švedske ili Poljske koje imaju svoju valutu nisu uključene u njega,
U Nizozemskoj 15 posto kafića i restorana ne prihvaća gotovinu
Profesorica poslovanja Olive McCarthy sa Sveučilišnog koledža u Corku istaknula je da postoji niz objašnjenja za razlike u korištenju gotovine među državama, povezanih s društvenim, ekonomskim i kulturnim razlikama.
„Neki razlozi mogu uključivati različite razine prihvaćenosti gotovine, stupanj digitalne usvojenosti te zabrinutost oko privatnosti digitalnih plaćanja, među mnogim drugima“, rekla je za Euronews Business.
U eurozoni su Nizozemska i Finska dvije zemlje s najnižim udjelima gotovinskih plaćanja i najmanjim medijanom nošene gotovine. Koristeći ih kao primjere, McCarthy je navela da Nizozemska ima ispodprosječnu razinu prihvaćanja gotovine, pri čemu samo 79 posto poduzeća prihvaća gotovinu. Također ima i najnižu stopu prihvaćanja gotovine među restoranima i kafićima, koja je pala s 98 posto u 2021. godini na 85 posto u 2024.
Finska, pak, ima najniži udio malih i srednjih poduzeća koja preferiraju gotovinska plaćanja – svega 8 posto.
„I ne iznenađuje da obje zemlje imaju među najvišim stopama digitalne usvojenosti na svijetu“, dodala je.
