Ove kompanije mogle bi najviše profitirati od rata u Iranu – a ove bi mogle najviše izgubiti
Dok obrambene kompanije, proizvođači oružja i naftni divovi bilježe rast dionica, rat na Bliskom istoku povećava pritisak na turistički sektor, logistiku i luksuzne brendove.
Napadi predsjednika Donalda Trumpa na Iran izazvali su globalnu neizvjesnost, no mogućnost dugotrajnog sukoba mogla bi se pokazati vrlo profitabilnom za niz sektora. Kompanije poput Lockheed Martina, Raytheona, Boeinga, Exxona i drugih iz obrambene i energetske industrije mogle bi imati najviše koristi. Američke vojne snage izvele su napade na Iran rano u subotu ujutro, čime je započeo novi sukob na Bliskom istoku, bez jasnih naznaka koliko bi vojne operacije mogle trajati.
Burze su u prvim danima rata bile vrlo nestabilne. Dow Jones Industrial Average, S&P 500 i Nasdaq Composite svi su u četvrtak ujutro otvorili s padom zbog nastavka neizvjesnosti.
Obrambene kompanije koje imaju ugovore s američkom vojskom, poput Lockheed Martina, Raytheona i Palantira, najizravniji su dobitnici sukoba. Dionice u tom sektoru ovaj su tjedan uglavnom rasle, unatoč kratkotrajnom padu u utorak.
Kako sukob na Bliskom istoku utječe na proizvodnju i transport nafte i plina u regiji, velike naftne kompanije poput Exxona i Chevrona također bi mogle profitirati, budući da su cijene nafte već porasle. Dionice kompanija iz naftnog i plinskog sektora također su zabilježile rast na burzi nakon početka sukoba.
S druge strane, više cijene nafte, uz snažan rast terminskih cijena, koje su u četvrtak ujutro porasle za tri do četiri dolara i povećana neizvjesnost, mogli bi negativno utjecati na turističku industriju, luksuznu robu i velike logističke kompanije poput FedExa i UPS-a.
Čija se oprema najviše koristi
Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) identificiralo je više od 20 sustava naoružanja koji se koriste u operacijama protiv Irana. Većinu njih proizvode Lockheed Martin, RTX i njegova podružnica Raytheon, Boeing, Northrop Grumman, L3Harris Technologies i General Atomics Aeronautical.
Dionice tih kompanija uglavnom su rasle ovaj tjedan, iako analitičari ističu da Boeing nije zabilježio jednako snažan rast jer manji dio njegova poslovanja ovisi o vojnim ugovorima.
Tvrtka SpektreWorks iz Arizone razvila je jednosmjerne dronove LUCAS koje vojska koristi za izvođenje napada uz niže troškove. S druge strane, sofisticiranije krstareće rakete Tomahawk, koje se također koriste u regiji, proizvodi Raytheon. Presretači THAAD, posebna vrsta projektila za obranu od neprijateljskih napada, proizvodi Lockheed Martin.
Te kompanije, kao i druge koje razvijaju dronove i raketne sustave, potencijalno bi mogle najviše profitirati od sukoba. Glavni investicijski direktor fonda Catalyst Funds, David Burns, rekao je za Insider: “Kompanije koje su najviše izložene sustavima proturaketne obrane bit će najveći dobitnici povećane potražnje.”
Softverska kompanija Palantir također je zabilježila rast dionica jer pruža usluge američkoj vojsci. Analitičari navode da bi koristi mogle imati i europske obrambene kompanije. Analitičari JP Morgana izdvojili su BAE Systems, Renk, Leonardo DRS i QinetiQ kao kompanije koje su najviše izložene američkom tržištu.
Profitirat će i obnovljivci
Cijene nafte i plina porasle su nakon ograničenja prometa kroz Hormuški tjesnac, pomorski prolaz kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.
Više cijene nafte uglavnom su povoljne za američke naftne kompanije. Dionice velikih kompanija poput Exxona, Chevrona i Occidental Petroleuma snažno su porasle odmah nakon napada tijekom vikenda, iako su u danima nakon toga postale volatilnije zbog neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja sukoba.
Burns je također rekao za Insider da su i manje naftne kompanije poput Talos Energyja dobro pozicionirane da profitiraju od viših cijena i nastavka sukoba.
Iako su više cijene goriva odmah koristile proizvođačima nafte, analitičari smatraju da bi dugotrajan sukob mogao koristiti i sektoru obnovljivih izvora energije. Više cijene energenata mogle bi potaknuti potražnju za alternativama poput solarne i vjetroenergije.
“Obnovljivi izvori energije imaju znatno manji rizik od oscilacija cijena sirovina u usporedbi s uvozom fosilnih goriva, a podsjetnik na tu prednost može potaknuti rast dionica u tom sektoru”, rekao je Pavel Molchanov, direktor u investicijskoj banci Raymond James za E&E News.
Brodari će dobivati i gubiti
Velike logističke kompanije poput FedExa, UPS-a i DHL-a mogle bi biti među gubitnicima u slučaju dugotrajnog sukoba. Njihove dionice već odražavaju taj rizik, jer više cijene nafte i potencijalno duži transportni pravci, zbog zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku, povećavaju troškove goriva.
S druge strane, kompanije koje upravljaju kontejnerskim transportom mogle bi profitirati zbog poremećaja u globalnoj trgovini. Brodovi se trenutačno preusmjeravaju izbjegavajući Sueski kanal i Hormuški tjesnac, piše Wall Street Journal, što produljuje rute i omogućuje brodarskim kompanijama da naplaćuju više cijene za transport.
Dionice kompanija poput danskog brodarskog diva Maerska i njemačkog Hapag-Lloyda porasle su zbog sukoba, iako su također izložene riziku gubitka poslovanja ili imovine zbog napada.
Maersk i druge kompanije privremeno su obustavile operacije u nekim bliskoistočnim lukama zbog sigurnosnih razloga, nakon što su pojedini brodovi pogođeni tijekom napada. Kompanije su zatvorile i neke urede te savjetovale brodovima u regiji da “potraže zaklon”, prenosi AFP.
Što još ne znamo
Nije jasno koliko će sukob s Iranom trajati. Duljina rata mogla bi snažno utjecati na to koje će kompanije imati koristi, a koje gubitke. Dobit u obrambenom i energetskom sektoru mogla bi biti kratkotrajna ako se sukob brzo smiri ili ako se uvedu mjere za stabilizaciju cijena nafte.
Analitičari su za AFP rekli da bi potezi Trumpove administracije, poput osiguravanja pratnje tankerima kroz Hormuški tjesnac ili korištenja strateških rezervi nafte, mogli smanjiti rast cijena i tako ograničiti dobit naftnih kompanija.
Kompanije iz sektora obnovljive energije najviše bi profitirale ako se sukob produži i cijene nafte ostanu visoke. Za obrambenu industriju, analitičar Byron Callan rekao je za časopis Air & Space Forces da je rat kratkoročno pozitivan za sektor, ali da sve ovisi o njegovu trajanju i o tome može li SAD “neutralizirati” Iran.
Dulji rat znači da će vojne zalihe oružja trebati obnavljati, što bi koristilo proizvođačima oružja. No ako SAD brzo porazi Iran, dugoročna potreba za oružjem u regiji mogla bi se smanjiti.
“Postoji čitav niz vojnih scenarija koji su uključivali Iran, a koji će se sada promijeniti ovisno o tome kako se ovaj sukob bude razvijao”, rekao je Callan.
Tko bi mogao najviše izgubiti
Turistički sektor zasad je najteže pogođen napadima na Iran. Dionice velikih aviokompanija, kruzerskih kompanija i hotelskih lanaca pale su ovaj tjedan, jer sukob povećava troškove goriva i stvara nesigurnost među putnicima.Napadi su također izravno pogodili sektor jer su mnogi letovi na Bliskom istoku prizemljeni, dok su neki hoteli u regiji već pretrpjeli štetu.
Analitičari navode da bi dugotrajan sukob mogao negativno utjecati i na tehnološki sektor, jer investitori u vrijeme ratova preferiraju sigurnije investicije, kao i na tržište luksuzne robe.
Dionice kompanija poput LVMH-a, Burberryja i Richemonta, vlasnika brendova Cartier, Van Cleef i Chloé, pale su ovaj tjedan. Analitičari navode da je razlog i njihova snažna prisutnost na Bliskom istoku, ali i činjenica da luksuzna roba obično bolje prolazi u razdobljima veće ekonomske stabilnosti.
Kupci su manje skloni velikim diskrecijskim troškovima, poput kupnje luksuznih proizvoda, kada je gospodarska perspektiva nesigurna. Luksuzna roba najčešće ima najbolje rezultate u razdobljima “dobrog raspoloženja” na tržištu, kada postoji visoko povjerenje potrošača i pozitivan pogled na budućnost, navode analitičari RBC Capital Marketsa koje citira CNBC.
Unatoč tome što neki sektori profitiraju, ekonomisti uglavnom procjenjuju da će rat imati negativan ukupni gospodarski učinak. Kent Smetters, direktor Penn Wharton Budget Modela, rekao je za Fortune da bi sukob mogao uzrokovati gospodarski gubitak za SAD između 50 i 210 milijardi dolara.
Alison Durkee, novinarka Forbesa (link na originalan članak)
