Šefovi zarađuju 614 puta više od radnika, a plaće im rastu dvostruko brže
Dok rast plaća zaposlenika u šest godina nije uspio pratiti ni rast životnih troškova, primanja čelnih ljudi kompanija porasla su više od 40 posto.
Direktori (CEO) 100 velikih američkih kompanija s najnižim plaćama zaposlenika prošle su godine u prosjeku zarađivali 614 puta više od svojih radnika, pokazuje nova analiza Instituta za političke studije (IPS).
Izvješće je obuhvatilo 100 kompanija iz indeksa S&P 500 s najnižom medijalnom plaćom. Prosječna naknada njihovih izvršnih direktora 2025. dosegnula je 17,5 milijuna dolara, dok je medijalna godišnja plaća zaposlenika iznosila samo 36.571 dolar.
Razlika se posljednjih godina dodatno povećala. Od 2019. do 2025. primanja direktora porasla su 41,4 posto, dok su plaće radnika povećane 20,7 posto. Inflacija je u istom razdoblju dosegnula 25,9 posto, što znači da rast radničkih plaća nije uspio pratiti ni rast cijena.
Omjer primanja direktora i zaposlenika u tih 100 kompanija od 2019. povećao se za 8,4 posto.
Kao da “žive na drugom planetu”
Bogatstvo najmanje 36 milijardera povezano je s kompanijama obuhvaćenima analizom. Među njima su članovi obitelji Walton, povezane s Walmartom, Amazonovi Jeff Bezos i MacKenzie Scott te suosnivači Carvane Ernie Garcia II i Ernie Garcia III.
“To je velik problem za društvo – imamo tako ekstremne razlike”, upozorava Sarah Anderson, glavna autorica izvješća i direktorica projekta Global Economy pri IPS-u.
Prema njezinim riječima, čelnici kompanija praktički žive na “drugom ekonomskom planetu” od svojih zaposlenika, zbog čega teško mogu razumjeti financijske probleme s kojima se radnici svakodnevno suočavaju.
Izvješće dodatno upozorava da mnogi slabije plaćeni zaposlenici ovise o državnim programima poput Medicaida i SNAP-a, koji osigurava pomoć za kupnju hrane.
Istodobno, analiziranih 100 kompanija zajedno angažira 1282 registrirana savezna lobista.
Otkup vlastitih dionica
Posebnu pozornost IPS posvećuje otkupu vlastitih dionica, kojim kompanije smanjuju broj dionica na tržištu i često podižu vrijednost preostalih.
Promatranih 100 kompanija samo je 2025. na otkup vlastitih dionica potrošilo 108,6 milijardi dolara, u odnosu na 105 milijardi godinu ranije. Od 2019. do 2025. ukupna potrošnja dosegnula je čak 718 milijardi dolara.
Najviše je potrošio Walmart – 8,1 milijardu dolara. IPS izračunava da je kompanija tim iznosom svakom od svojih 2,1 milijun zaposlenika teoretski mogla isplatiti bonus od 3.851 dolara.
Razlika između vrha i zaposlenika posebno je izražena upravo u Walmartu. Njegov tadašnji izvršni direktor Doug McMillon 2025. primio je 29,2 milijuna dolara, odnosno 958 puta više od medijalne godišnje plaće zaposlenika od 30.520 dolara,
Oporezivanje velikih razlika u plaćama
Autori izvješća smatraju da bi se jaz mogao smanjiti poreznim i regulatornim mjerama.
Među prijedlozima je veće oporezivanje kompanija u kojima izvršni direktor prima više od 50 puta veću naknadu od medijalnog zaposlenika, kao i povećanje poreza na otkup vlastitih dionica.
Predlaže se i korištenje državnih ugovora i subvencija kao poluge kojom bi se kompanijama koje posluju s državom moglo ograničiti takve otkupe.
