Zlato i srebro obično rastu u vrijeme ratova — zašto su sada na mjesečnom minimumu?
Globalni sukob ponovno je uzdrmao tržišta, ali kretanja cijena plemenitih metala ne slijede očekivani scenarij.
Cijene zlata i srebra pale su na otprilike najniže razine u posljednjih mjesec dana jer su oba plemenita metala u srijedu zabilježila gubitke, prkoseći uobičajenoj logici prema kojoj cijene plemenitih metala rastu u razdobljima globalnih sukoba. Rat s Iranom potaknuo je rast cijena nafte i ojačao dolar, što stvara pritisak na pad cijena metala. Cijena zlata iznosi oko 4886,70 dolara po unci u srijedu u 12:30, što je pad od oko 2,5 posto.
Srebro je u isto vrijeme palo za oko tri posto i trguje se po cijeni od 77,40 dolara.
Oba metala dosegnula su najniže razine u mjesec dana: posljednji put kada su zlato i srebro pali ispod 4900, odnosno 76 dolara bilo je 18. veljače.
Cijene metala kontinuirano padaju od početka rata s Iranom krajem veljače, iako je zlato 27. veljače premašilo 5400 dolara, a srebro probilo razinu od 93 dolara – samo dan prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Zlato bilježi pad već šest dana zaredom, što je, prema Bloombergu, najduži niz gubitaka od 2024. godine, prije nego što je metal krenuo u rekordni rast koji ga je u siječnju doveo do povijesnog maksimuma.
Tajna veza s naftom
Iako cijene zlata i srebra obično rastu u razdobljima međunarodnih sukoba, tijekom gotovo trotjednog rata u Iranu nijedan od tih metala nije zabilježio rast. Analitičari iz Sucden Financiala u srijedu su naveli da se cijene metala kreću “u negativnoj korelaciji s naftom”, dok cijene nafte i energije snažno rastu. Dodali su da će cijene plemenitih metala vjerojatno “ostati nestabilne”, uz napomenu da bi “zlatne poluge mogle imati određenu potporu zbog geopolitičke neizvjesnosti, no sve dok nafta privlači glavninu potražnje za sigurnim ulaganjima, prostor za rast ostat će ograničen”.
Cijene nafte snažno su porasle posljednjih tjedana, pri čemu je cijena sirove nafte Brent u srijedu porasla oko pet posto i premašila 109 dolara, što predstavlja rast veći od 40 posto od početka rata.
Rast cijena energije potaknuo je i strah od inflacije te smanjio očekivanja da će američka središnja banka smanjivati kamatne stope – što dodatno pritišće cijene metala, budući da zlato i srebro obično rastu nakon smanjenja kamatnih stopa.
Direktor trgovanja metalima u High Ridge Futuresu David Meger izjavio je za Reuters da zlato i srebro i dalje bilježe potražnju kao sigurna utočišta, ali da ta potražnja nije dovoljna da podigne njihove cijene jer su metali pod pritiskom drugih faktora. Dodatni pritisak stvara i jačanje američkog dolara, što u pravilu snižava cijene plemenitih metala.
Politički kontekst
Ratovi i međunarodne napetosti u prošlosti su često poticali rast cijena zlata i srebra. Primjerice, cijena zlata porasla je na najvišu razinu u godinu dana 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ranije ove godine analitičari su globalne napetosti također navodili kao jedan od razloga snažnog rasta cijena zlata i srebra. Među faktorima su bili i hvatanje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura od strane SAD-a u siječnju, kao i trgovinske mjere predsjednika Donalda Trumpa te rastuće napetosti s europskim čelnicima zbog njegovih izjava o aneksiji Grenlanda.
Cijene zlata i srebra dosegnule su rekordne razine u siječnju, nakon višemjesečnog rasta. Na vrhuncu je zlato premašilo 5600 dolara, dok je srebro prešlo 120 dolara. Cijene su naglo pale krajem siječnja nakon što je Trump najavio da će za čelnika američke središnje banke nominirati Kevina Warsha, kojeg analitičari smatraju manje sklonim smanjenju kamatnih stopa.
Conor Murray, novinar Forbesa (link na originalan članak)
