Ovi vinari vjeruju da glazba stvara bolje vino: “Nakon punjenja boca danima puštamo Beethovena i Morriconea”
Dok se bore s klimatskim promjenama i bolestima vinove loze, sve više vinara u vinogradima, tijekom fermentacije, pa čak i tijekom odležavanja vina, puštaju različite melodije za koje vjeruju da stimuliraju vinovu lozu, štite je od bolesti i pojačavaju arome.
Dok se francuski vinari bore s klimatskim promjenama, bolestima vinove loze i sve većim pritiskom da smanje upotrebu kemikalija, dio njih okreće se rješenju koje više podsjeća na znanstvenu fantastiku nego na tradicionalnu poljoprivredu: glazbi.
U vinogradima regije Sancerre, jedne od najpoznatijih vinskih destinacija Francuske, među trsovima se posljednjih godina pojavljuju neobični uređaji nalik retrofuturističkim zvučnicima. Napajani solarnim panelima, emitiraju kratke glazbene sekvence prema vinovoj lozi s ciljem da ojačaju biljke, smanje bolesti i poboljšaju kvalitetu vina.
Trend predvode biodinamički i organski proizvođači koji vjeruju da vibracije i zvučni valovi mogu utjecati na metabolizam biljaka i proces fermentacije.
Melodija stimulira procese u biljkama
“Ljudi misle da sam lud, ali ja sam jednostavno opsjednut vinovom lozom”, kaže Cyril de Benoist iz Domaine du Nozaya, jednog od rijetkih potpuno organskih i biodinamičkih vinara u Sancerreu, piše Le Monde.
Svako jutro i večer njegovi vinogradi sedam minuta “slušaju” glazbu. Benoist tvrdi da je nakon uvođenja sustava značajno smanjio gubitke uzrokovane escom, ozbiljnom bolešću drveta koja uništava trsove.
Tehnologiju razvija francuska tvrtka Genodics, koja danas surađuje s više od 150 vinskih proizvođača. Sustav se temelji na teoriji fizičara Joëla Sternheimera prema kojoj svaka aminokiselina koja gradi proteine odgovara određenoj glazbenoj noti. Iz toga proizlazi koncept takozvanih “proteodija” – melodija koje bi navodno mogle stimulirati prirodne procese u biljkama.
Iako znanstvena zajednica prema toj teoriji ostaje skeptična, broj vinara koji eksperimentiraju s glazbom ubrzano raste.
U Champagnei Michel Loriot iz kuće Champagne Apollonis pušta Beethovenovu Pastoralnu simfoniju tijekom sazrijevanja šampanjca. Kasnije u podrumima odjekuju Mozart, Vivaldi, Schubert pa čak i Ennio Morricone.
“Primijetili smo preciznije i intenzivnije arome te manje problema s fermentacijom”, tvrdi Loriot.
Svaka sorta traži svoj instrument
Glazba pritom više nije rezervirana samo za podrume. Na jugu Francuske, u Ardècheu, vinar Raphaël Pommier otišao je korak dalje i počeo povezivati sorte grožđa s glazbenim instrumentima. Njegov cuvée Accord tonique temelji se na ideji da svaka sorta ima vlastitu “zvučnu osobnost”, grenache odgovara toplini violončela, dok syrah evocira tamnije tonove viole.
“To nije znanost nego sinestezija”, kaže Pommier, koji sebe naziva “skladateljem terroira”.
Iako mnogi agronomi i dalje traže čvrste dokaze da glazba doista mijenja biologiju biljaka, trend pokazuje koliko se moderna vinska industrija mijenja pod pritiskom klimatskih promjena i zahtjeva tržišta za održivijom proizvodnjom.
Francuski vinari danas eksperimentiraju sa svime, od umjetne inteligencije i dronova do zvučnih valova i klasične glazbe, dok pokušavaju da zaštite vinograde i očuvaju kvalitetu vina u vremenu ekstremnih temperatura i sve nestabilnijeg vremena.
A u industriji u kojoj se boce vrhunskih vina prodaju za stotine ili tisuće eura, čak i najmanja prednost može postati ozbiljan poslovni alat.
