Hrvatska ne briljira po pitanju spremnosti na umjetnu inteligenciju, ali ima svijetlih točaka

AI Chamber, u partnerstvu s The Recursive Media i uz podršku Europe Clouda, predstavio je CEE AI Index 2026. Riječ je o prvom istraživanju usmjerenom isključivo na mjerenje strateške spremnosti 11 država srednje i istočne Europe za umjetnu inteligenciju. Među njima je i Hrvatska.

CEE AI Index mjeri stratešku spremnost za umjetnu inteligenciju, odnosno strukturnu sposobnost zemlje da učinkovito, sigurno i uz odgovarajuće upravljanje razvija, koristi i udomljuje AI sustave. Sastoji se od 33 pokazatelja i 363 podatkovne točke raspoređene u tri stupa – Okruženje (okviri upravljanja i digitalna infrastruktura), Resursi (talenti i financijski ekosustavi) te Primjena (usvajanje tehnologije i istraživački rezultati). Indeks je osmišljen kako bi kreatorima politika, investitorima i graditeljima ekosustava pružio činjeničnu osnovu za razumijevanje trenutačnog stanja regije i smjera njezina razvoja.

Srednja i istočna Europa dijeli se na zemlje koje će oblikovati razvoj umjetne inteligencije u Europi i one koje će je prvenstveno koristiti. Razlika nije u veličini država, već u digitalnom suverenitetu, spremnosti za upravljanje, ulaganjima u talente i institucionalnim ambicijama.

Estonija prva, Hrvatska zadnja

Veličina zemlje pokazuje se mnogo manje važnom od strateškog fokusa kada je riječ o spremnosti za umjetnu inteligenciju u srednjoj i istočnoj Europi. Estonija i Litva, s ukupno manje od četiri milijuna stanovnika, postižu bolje rezultate od Poljske u ukupnoj spremnosti za AI, dok Slovenija, s oko dva milijuna stanovnika, prednjači u regiji u odnosu na svoju veličinu.

Gleda li se ukupni rezultat, najbolje je plasirana Estonija s ukupno 59 bodova, a najlošije Hrvatska s 32 boda. Taj broj predstavlja prosjek koji se dobije na osnovu bodova koji je Hrvatska dobila za već spomenuta tri stupa. Za Okruženje nam je dodijeljeno 27 bodova što je najlošiji rezultat u toj kategoriji. Resursi su donijeli 41 bod i osmo mjesto, a Primjena 27 bodova i predzadnju poziciju.

U čemu je Hrvatska najjača?

Najjači elementi hrvatskog profila su AI testna okruženja, STEM obrazovni kadar, uključivanje umjetne inteligencije u školski kurikulum, subvencije za računalne kapacitete te porezni poticaji. Oni zemlji pružaju temelj u području obrazovanja, eksperimentiranja i djelomične potpore resursima. To predstavlja dobru osnovu za razvoj kapaciteta u području umjetne inteligencije, osobito u specijaliziranim sektorima ili pilot-projektima.

Područja u kojima je Hrvatska slabije ocijenjena odnose se na stratešku i institucionalnu zrelost. Nacionalna strategija za umjetnu inteligenciju, tijelo nadležno za upravljanje AI-jem, status AI Factory inicijative te programi AI stipendija i stručnih usavršavanja trenutačno nisu među hrvatskim prednostima. Primjena umjetne inteligencije u poslovnom sektoru također je relativno ograničena.

Zbog toga Hrvatska danas više djeluje kao zemlja koja raspolaže određenim elementima spremnosti za razvoj umjetne inteligencije, nego kao tržište na kojem je AI široko implementiran. Za daljnji napredak potrebni su snažnija nacionalna koordinacija i dublji razvoj cjelokupnog ekosustava.

U čemu su drugi dobri?

Najuspješnije zemlje do sličnih su rezultata (s razlikom manjom od tri boda) došle potpuno različitim putovima. Estonija se profilirala kao institucionalno najzreliji AI ekosustav u regiji, kombinirajući razvijenu infrastrukturu digitalne države, visoku razinu usvajanja umjetne inteligencije u poduzećima i jednu od najvećih koncentracija AI talenata u Europi. Slovenija prednjači po gustoći testnih okruženja i razvoju STEM kadrova. Litva se ističe upravljanjem otvorenim podacima i potražnjom za AI stručnjacima. Poljska je regionalni lider po opsegu, s najvećim kapacitetima visokoučinkovitog računarstva (HPC), najjačim istraživačkim rezultatima i najvećim brojem zaposlenih u AI sektoru.

“Zemlje srednje i istočne Europe već godinama grade uvjete koje zahtijevaju ozbiljna ulaganja u umjetnu inteligenciju: regulatorne okvire, obrazovne kanale za razvoj talenata te, na nekim tržištima, infrastrukturu koja je već operativna”, rekao je Tomasz Snażyk, izvršni direktor AI Chambera. “Ono što je nedostajalo bili su podaci koji bi to mogli precizno dokazati. Za sve koji će u idućih nekoliko godina raspoređivati AI kapacitete u Europi, slika koju prikazuje ovaj indeks teško se može ignorirati, a još uvijek je dovoljno rano za djelovanje.”

CEE iznad svjetskog prosjeka

Kad je riječ o upravljanju, srednja i istočna Europa nalazi se iznad svjetskog prosjeka, što potvrđuje Government AI Readiness Index 2025 organizacije Oxford Insights, neovisni pokazatelj koji obuhvaća 195 zemalja i na koji se pozivaju UNESCO i skupina G20. No CEE AI Index ide korak dalje te otkriva važnu razliku koju globalne ljestvice ne prepoznaju: iako gotovo svaka država danas ima nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju, samo je nekolicina izgradila institucionalne kapacitete potrebne za njezinu provedbu.

Estonija, Poljska i Litva predvode regiju s rezultatima u kategoriji Okruženje od 73, 65 i 64 boda, što odražava snažniju regulatornu koordinaciju, digitalnu infrastrukturu i kontinuitet javnih politika. Nasuprot tome, Bugarska i Hrvatska ostvaruju 29 odnosno 27 bodova, što pokazuje kako nedostaci u zrelosti sustava upravljanja sve više rezultiraju slabijom spremnošću za umjetnu inteligenciju.

Europski programi za računalne kapacitete ubrzano smanjuju razlike u hardverskoj infrastrukturi među državama regije, no indeks jasno pokazuje da pristup infrastrukturi više nije glavni faktor razlikovanja. U cijeloj srednjoj i istočnoj Europi rezultati u kategoriji Okruženje uglavnom su viši od onih u kategoriji Resursi: platforma postoji, ali ekosustav koji bi je trebao ispuniti još se razvija.

Tržišta se danas razlikuju ne po hardveru, nego po kapacitetu upravljanja, gustoći talenata, investicijskoj kulturi i sposobnosti pretvaranja političkih namjera u operativnu stvarnost. Gotovo dvostruka razlika između Estonije (59) i Hrvatske (32) upravo odražava te razlike.

AI Act mogao bi produbiti regionalne razlike

Prema nalazima indeksa, europski Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act) mogao bi postati konkurentska prednost za zemlje koje već imaju razvijene sustave upravljanja i institucionalne kapacitete. Estonija, Poljska i Češka bolje su pozicionirane da regulatornu spremnost pretvore u povjerenje poduzeća i veću privlačnost za ulaganja, osobito među kompanijama koje traže okruženje za razvoj i primjenu AI rješenja usklađenih s propisima.

Za zemlje koje još grade osnovne upravljačke kapacitete izazov će biti dvostruk: ubrzati domaći razvoj umjetne inteligencije i istodobno se prilagoditi sve složenijem europskom regulatornom okviru.

Regija različitih razina spremnosti

Srednja i istočna Europa jedna je regija, ali nije jedna priča. Indeks pokazuje skup različitih prednosti koje zajedno čine snažan argument u korist regije kao cjeline. Nijedna država ne dominira u sva tri stupa procjene. Umjesto toga, konkurentske prednosti raspoređene su među državama: Estonija i Slovenija ističu se po intenzitetu istraživanja i STEM kapacitetima, Litva ubrzano napreduje, a Poljska prednjači po opsegu. Zajedno gledano, regija raspolaže skupom prednosti koje nadmašuju ono što bi bilo koje pojedinačno tržište moglo ponuditi samo.

Mađarska je usvojila nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju za razdoblje 2025.–2030. i imenovala posebnog povjerenika za AI, a sljedeći korak je provedba. Latvija, Slovačka, Bugarska i Hrvatska također raspolažu specifičnim prednostima, od eksperimentalne infrastrukture i poreznih poticaja do tehničkih kapaciteta i obrazovnih programa.

“Tržišta koja se nalaze na vrhu ove ljestvice već posluju na razini ili iznad prosjeka zapadne Europe kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije u poduzećima, uz regulatorne okvire i uvjete za razvoj talenata koji se mogu usporediti s mnogo većim gospodarstvima. To se još nije pretočilo u proporcionalne investicijske tokove prema regiji. Za sve koji će u idućih nekoliko godina raspoređivati AI kapacitete u Europi, upravo je jaz između onoga što podaci pokazuju i onoga što je tržište dosad učinilo najveća prilika”, istaknuo je Tomasz Snażyk.

Što indeks znači za regiju

CEE AI Index 2026 objavljen je u trenutku kada AI suverenitet više nije apstraktan koncept. Za investitore i kreatore politika indeks pruža detaljnu kartu područja Europe u kojima je spremnost za umjetnu inteligenciju već operativna stvarnost i onih gdje još uvijek ostaje na razini ambicije.

“Srednja i istočna Europa dom je nekih od najjačih AI talenata u Europi, no i dalje postoji značajan investicijski jaz u odnosu na ostatak kontinenta, kako u javnom tako i u privatnom financiranju. Estonija, Litva i Slovenija predvode CEE AI Index te nadmašuju zemlje višestruko veće od sebe u području digitalnog upravljanja, talenata i infrastrukture. Unatoč tom brzom usponu, regija se tek nedavno počela pojavljivati u raspravama u kojima se donose najveće europske odluke o ulaganjima u umjetnu inteligenciju. Ovaj indeks donosi i argumente i osjećaj hitnosti koji su tim razgovorima nedostajali”, rekao je Mark Boris Andrijanič, bivši slovenski ministar za digitalnu transformaciju i nekadašnji glavni pregovarač Vijeća EU-a za Akte o digitalnim tržištima (DMA) i digitalnim uslugama (DSA).