Ljudi bi radije živjeli u blizini nuklearne elektrane nego AI podatkovnog centra. Evo i zašto
Istraživanje pokazuje da građane AI megakompleksi zabrinjavaju više od nuklearne energije, a neki stanovnici područja u kojima se grade već su već su dobili upozorenja da će morati sami pronaći nove izvore opskrbe električnom energijom.
Amerikanci se toliko protive izgradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u svojim lokalnim zajednicama da bi radije vidjeli nuklearnu elektranu u blizini, pokazuje novo istraživanje Gallupa.
Gallupova anketa objavljena u srijedu pokazuje da se 71 posto Amerikanaca donekle ili snažno protivi izgradnji AI podatkovnih centara u svojoj okolini, ponajviše zbog zabrinutosti za njihov utjecaj na okoliš.
Taj je broj znatno viši od 53 posto ispitanika koji su rekli da bi se protivili izgradnji nuklearne elektrane u svojoj blizini. Više od trećine američkog stanovništva živi ili radi unutar 80 kilometara od nuklearne elektrane.
Sedamdeset posto ispitanika reklo je da su u određenoj mjeri zabrinuti zbog utjecaja tih centara na lokalni okoliš, s obzirom na to da su poznati po golemoj potrošnji energije i vode. Drugi ispitanici naveli su zabrinutost zbog kvalitete života, gospodarskog utjecaja i općenitih strahova povezanih s umjetnom inteligencijom.
Samo sedam posto podržava
Samo sedam posto ljudi reklo je da snažno podržava izgradnju podatkovnih centara u svojoj blizini, dok je dodatnih 20 posto odgovorilo da ih “donekle” podržava. Ti ispitanici smatraju da bi centri koristili gospodarstvu, otvorili nova radna mjesta i povećali porezne prihode.
Većina svih glavnih demografskih skupina i političkih opcija izjavila je da bi se protivila izgradnji podatkovnog centra u svojoj zajednici, no žene i demokrati znatno su češće od republikanaca bili snažno protiv.
AI podatkovni centri specijalizirani su visokotehnološki objekti dizajnirani za masovno treniranje modela umjetne inteligencije. Prije AI revolucije podatkovni centri obično su zauzimali oko 9300 četvornih metara i uglavnom su služili internetskim kompanijama i cloud računarstvu. No golemi energetski zahtjevi umjetne inteligencije potaknuli su razvoj megakompleksa koji se protežu na milijune četvornih metara i stotine hektara.
Ti centri, koji sadrže stotine tisuća grafičkih procesora (GPU-ova) potrebnih za treniranje AI modela, mogu imati energetske potrebe usporedive sa stotinama tisuća kućanstava, zbog napajanja tehnologije, hlađenja i pohrane sustava.
Izgradnja podatkovnih centara najbrže raste u Teksasu, Virginiji i Georgiji, a kompanije poput OpenAI-ja, Oraclea, SoftBanka, Amazona i Microsofta već grade ili planiraju velike komplekse.
Veliki podatkovni centri mogu dnevno trošiti čak 19 milijuna litara vode, što odgovara potrošnji grada s između 10.000 i 50.000 stanovnika.
Ostali bez struje
Polovina ispitanika koji se protive podatkovnim centrima rekla je da ih najviše brine pritisak na resurse, uključujući prekomjernu potrošnju vode i energije te gubitak poljoprivrednog zemljišta i prirodnih staništa.
Gotovo četvrtina ispitanika rekla je da ih najviše zabrinjava kvaliteta života i rast lokalnih troškova, posebno veći računi za režije i općeniti rast životnih troškova u tom području.
Među ostalim brigama navodili su buku, svjetlosno, zračno i vodeno onečišćenje, kao i šire strahove povezane s umjetnom inteligencijom, uključujući etička pitanja, sigurnost radnih mjesta i nedostatak regulacije AI industrije.
Jedan od upečatljivijih primjera dolazi iz Lake Tahoea, popularnog turističkog odredišta u planinama Sierra Nevade, gdje je gotovo 50.000 stanovnika obaviješteno da će im energetska kompanija NV Energy prestati isporučivati električnu energiju 2027. godine.
Tvrtka planira tu energiju preusmjeriti prema podatkovnim centrima u sjevernoj Nevadi, jednom od najbrže rastućih koridora podatkovnih centara u SAD-u, gdje su Google, Microsoft i Apple već izgradili ili planiraju nove objekte, izvijestio je Fortune.Stanovnici imaju rok do sljedećeg svibnja da pronađu novog opskrbljivača električnom energijom.
Mary Whitfill Roeloffs, novinarka Forbesa (link na originalan članak)
