Kaotičan početak godine, a jednom metalu vrijednost skočila 30 posto – i nije riječ o zlatu
Unatoč geopolitičkim napetostima koje bi mogle nagovijestiti silazni trend na burzama, događa se upravo suprotno: dionice dosežu povijesne vrhunce, dok cijene metala nastavljaju rasti.
Donald Trump prijeti “snažnim mjerama” protiv Irana, neposredno nakon što je zarobio čelnika Venezuele. Njegova administracija vodi kaznenu istragu protiv predsjednika Federalnih rezervi te zauzima politiku spaljene zemlje po pitanju priuštivosti, prijeteći ključnim izvorima profita za banke i institucionalne ulagače. Godina je započela kaotično.
Moglo bi se pomisliti da je to dovoljno da burzovna tržišta krenu u silaznu spiralu. No trgovci dionicama većinu tih vijesti primaju prilično mirno: dionice su u ponedjeljak dosegnule povijesni maksimum i od tada su se povukle tek neznatno. Srebro je u srijedu poraslo za više od šest posto, probivši se iznad 90 dolara po unci, te je od početka godine u plusu 29 posto. Riječ je o zapanjujućem rastu, osobito ako se uzme u obzir da su cijene srebra 2025. skočile čak 141 posto, što je bio njihov najbolji rezultat još od 1979. godine, piše CNN.
Velika potražnja
Zlato je u srijedu poraslo gotovo jedan posto, znatno iznad 4600 dolara po unci, a od početka godine u plusu je 22 posto. Kao i srebro, i zlato je 2025. zabilježilo najbolju godinu od 1979., uz skok od 65 posto.
Cijene kositra, bakra, aluminija, litija i cinka također rastu u 2026. godini.
Zlato je tradicionalno sigurno utočište od inflacije, rastućih deficita, geopolitičkih napetosti i općih gospodarskih briga. U skladu s mentalitetom “sakrij ispod madraca”, ulagači, kada su zabrinuti, posežu za opipljivom imovinom, uključujući zlato. Cijene metala snažno su porasle nakon američkih napada na Venezuelu, a zatim ponovno nakon Trumpovih prijetnji iranskom režimu, uslijed opsežnog gušenja prosvjeda.
Unatoč prigušenoj reakciji tržišta dionica, metali su dobili dodatni poticaj nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell u nedjelju objavio da je predmet kaznene istrage, što je potaknulo zabrinutost da bi Federalne rezerve mogle izgubiti svoju političku neovisnost. Iako bi politički podložniji Fed kratkoročno mogao pogodovati dionicama snižavanjem kamatnih stopa, dugoročno bi mogao naštetiti gospodarstvu narušavanjem vjerodostojnosti središnje banke i mogućim ponovnim rasplamsavanjem inflacije.
Utjecaj kineskog gospodarstva
Te su zabrinutosti djelomično oživjele i strategiju “Sell America”, što je gurnulo cijene američkih državnih obveznica i dolar prema dolje. Strahovi od velikih deficita dodatno su potaknuli takozvanu “trgovinu devalvacije”, koja je pojačala te trendove. Kako kapital odlazi s tih tržišta, imovina poput zlata i srebra djeluje relativno jeftinije.
No rast metala ne temelji se samo na strahu: pomažu i klasični odnosi ponude i potražnje. Unatoč rastu carina, Kina je pronašla nova izvozna tržišta, što je njezin trgovinski suficit podiglo na rekordnu razinu i povećalo potražnju za metalima koji se ugrađuju u kinesku elektroniku. Ogromno širenje umjetne inteligencije dodatno je potaknulo potražnju za metalima u podatkovnim centrima koji pokreću rastuću tehnologiju.
Rast cijena metala mogao bi postati problem u trenutku kada se Amerikanci već suočavaju s rastućim troškovima života. Te se komponente koriste u širokom rasponu potrošačkih proizvoda. A cijene nafte, iako još uvijek relativno niske, počele su rasti u skladu s ostalim robama.
„