Nije više zemlja blagostanja: Svaki šesti Nijemac u riziku od siromaštva
Njemačka je desetljećima predstavljala mjerilo europske gospodarske snage, no najnoviji podaci otkrivaju rastući jaz između makroekonomskih pokazatelja i životnog standarda milijuna građana.
Njemačka se suočava s rastućim problemom siromaštva u trenutku kada najveće europsko gospodarstvo prolazi kroz razdoblje usporenog rasta, visoke cijene života i sve veće pritiske na socijalni sustav. Novo Izvješće o siromaštvu Paritetnog udruženja socijalne skrbi (Der Paritätische Wohlfahrtsverband) pokazuje da je stopa siromaštva u zemlji dosegnula najvišu razinu otkako se vodi statistika.
Prema podacima za 2025. godinu, 16,1 posto stanovništva nalazi se u riziku od siromaštva, što predstavlja povećanje od 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Time je nastavljen negativan trend koji traje drugu godinu zaredom, nakon razdoblja pada između 2020. i 2023. godine, piše DW.
Izvršni direktor udruženja Joachim Rock upozorava da Njemačka ulazi u “situaciju nalik krizi” te smatra da bi eventualni rezovi u socijalnim davanjima dodatno pogoršali položaj najranjivijih skupina stanovništva. U razgovoru za Deutschlandfunk naglasio je da kontinuirani rast siromaštva predstavlja ozbiljan signal za kreatore gospodarske i socijalne politike.
Prema metodologiji Europske unije, osobama u riziku od siromaštva smatraju se oni čiji raspoloživi dohodak iznosi manje od 60 posto medijalnog dohotka u zemlji. Za samca je taj prag trenutno postavljen na 1446 eura neto mjesečno, dok za četveročlanu obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 3036 eura.
Posebnu zabrinutost u Njemačkoj izaziva rast siromaštva među starijim osobama. Gotovo svaka peta osoba starija od 65 godina danas je pogođena siromaštvom ili se nalazi u njegovom riziku. Među najugroženijim skupinama nalaze se i samci, kod kojih stopa siromaštva doseže 30,3 posto, samohrani roditelji s 28,9 posto te osobe s nižom razinom obrazovanja, gdje je gotovo trećina stanovništva izložena riziku od siromaštva.
Financijski pritisci sve se više osjećaju i u svakodnevnom životu. Prema podacima iz izvješća, 6,9 posto stanovnika tijekom prošle godine nije raspolagalo dovoljnim prihodima za podmirivanje osnovnih životnih troškova. Za zemlju koja se desetljećima smatrala simbolom europske gospodarske stabilnosti, rast siromaštva postaje sve važnije pitanje ne samo socijalne politike nego i dugoročne konkurentnosti gospodarstva.
