Jedan od najbogatijih Nijemaca upozorava: “Zlatne godine su gotove, Njemačka klizi prema dnu”
Vlasnik Würth Grupe smatra da su Nijemci postali previše okrenuti komforu, dok deindustrijalizacija i visoki troškovi proizvodnje ozbiljno ugrožavaju gospodarstvo.
Reinhold Würth, njemački poslovni magnat i prema Forbesu jedan od trojice najbogatijih Nijemaca s bogatstvom procijenjenim na 27,9 milijardi dolara, upozorava da Njemačka ulazi u razdoblje ozbiljnog gospodarskog slabljenja. Čovjek koji je Würth Grupu pretvorio u globalnog lidera u trgovini montažnim i pričvrsnim materijalima za industriju i obrtništvo smatra da era njemačkog prosperiteta kakav je obilježio posljednjih 80 godina polako završava.
Würth smatra da su razdoblje od završetka Drugog svjetskog rata do danas bile “80 zlatnih godina Njemačke”, obilježene mirom, rastućim prosperitetom i stabilnom demokracijom. No početkom novog tisućljeća, tvrdi, promijenio se mentalitet društva i radnika.
Prema njegovu mišljenju, kako je većina Nijemaca osigurala stabilan životni standard i određenu razinu blagostanja, interes za profesionalni napredak i poduzetnički rizik počeo je slabjeti. Društvo se okrenulo komforu, sigurnosti i što bezbrižnijem životu.
“Nijemci više nisu utrenirani”
“To je dovelo do preusmjeravanja čitave generacije, od napornog stvaranja vlastite egzistencije prema sigurnom i udobnom životu. Briga zbog rata? Ne postoji. Stres na poslu? Ne postoji. Putovanje oko svijeta nakon završetka školovanja koje financiraju roditelji? Naravno”, napisao je Würth u autorskom tekstu za Euronews.
Kaže da današnje generacije više cijene ravnotežu privatnog i poslovnog života nego ambiciju i napredovanje, pa je “petak poslijepodne već dio vikenda”, dok je nekada vikend počinjao tek u subotu popodne.
Njegova procjena stanja njemačke ekonomije posebno je oštra. Smatra da njemačke kompanije više nisu konkurentne zbog visokih troškova rada i, kako kaže, “pretjeranih zahtjeva sindikata za rastom plaća”.
“Troškovi proizvodnje po jedinici u drugim državama EU-a i do 50 posto su niži nego u Njemačkoj. To znači da proizvodi proizvedeni u Njemačkoj više nisu konkurentni na globalnom tržištu, a radnici u zatvorenim proizvodnim pogonima ostaju bez posla. Deindustrijalizacija Njemačke spiralno vodi prema dnu”, upozorava Würth.
Dodaje kako njemački “imunosni sustav”, otpornost gospodarstva i društva, više nije utreniran te će ga biti potrebno obnavljati “uz beskonačan trud”.
Više zajedništva, manje štrajkova
Ipak, budućnost Njemačke ne vidi potpuno pesimistično. Priliku prije svega vidi u elektronici, IT industriji i umjetnoj inteligenciji. Smatra da bi Njemačka trebala razvijati vlastite tehnološke platforme i cloud sustave te pokušati konkurirati američkim gigantima poput Googlea i Applea.
Posebno naglašava važnost ulaganja u umjetnu inteligenciju i tehnološke inovacije, koje vidi kao ključ za očuvanje dugoročne konkurentnosti njemačkog gospodarstva. Istodobno poziva Nijemce na više zajedništva i podsjeća na razdoblje ponovnog ujedinjenja zemlje.
“Tada su milijuni ljudi bili dirnuti do suza. To je bio vrhunac u povijesti Savezne Republike Njemačke”, rekao je.
U vremenu rastućih globalnih napetosti i straha od novih sukoba, smatra da Njemačkoj danas treba “osjećaj zajedništva, a ne štrajkovi zbog viših korporativnih mirovina nakon odlaska u mirovinu”.
Würth pritom često podsjeća i na vlastiti poslovni put, koji povezuje s poslijeratnim razvojem Njemačke. Njegov otac Adolf osnovao je malu tvrtku Würth u Künzelsauu svega nekoliko dana nakon završetka Drugog svjetskog rata. Reinhold Würth pridružio joj se kao šegrt 1949., a nakon očeve iznenadne smrti 1954. sa samo 19 godina preuzeo je vođenje tadašnje kompanije s dva zaposlenika — iz koje je kasnije izgradio jednu od najvećih industrijskih grupacija u Europi.
