AI agenti dobivaju vlastiti internetski sud
Ako će autonomni botovi kupovati, pregovarati i plaćati u ime ljudi, trebat će im i način za rješavanje sporova. Kripto tvrtke vjeruju da bi u tome mogli pomoći blockchain i AI porote.
U ne tako dalekoj budućnosti svi će koristiti takozvane AI agente. Povezani s oblakom, oni će živjeti unutar vašeg mobilnog telefona, spremni pomoći u izvršavanju gotovo svakog zadatka – od odgovaranja na e-poštu i rezerviranja letova do porezno učinkovitog upravljanja gubicima u vašem investicijskom portfelju.
Korisnici Robinhooda već danas koriste AI agente za analizu burzovnih kretanja i autonomno trgovanje na temelju prilagođenih uputa. SAP-ov Joule pomaže poslovnim korisnicima analizirati zalihe, pronaći najbolje dobavljače i nabavljati robu. Agenti za kupnju koji rade brzinom stroja, poput Amazonove usluge Buy for Me, pretraživat će internet u potrazi za najboljim ponudama, pregovarati s agentima koji zastupaju prodavatelja, dogovarati rokove isporuke i obavljati kupnje.
Poznate AI i kripto tvrtke, od Anthropica i OpenAI-ja do Coinbasea i Circlea, već se utrkuju kako bi ovu budućnost pokretanu botovima učinile stvarnošću za sve.
Kada AI pogriješi – tko rješava spor?
No što se događa kada kauč koji je vaš agent naručio stigne u pogrešnoj boji? Ili bude isporučen dva tjedna prekasno? Ili stigne oštećen, a prodavatelj tvrdi da je do oštećenja došlo nakon isporuke?
To je potencijalno skup i možda neizbježan problem koji se krije u velikoj viziji agentske trgovine. Softver možda već može kupovati, pregovarati, angažirati i plaćati u ime ljudi i tvrtki, ali umjetna inteligencija i dalje halucinira, a trgovina nikada nije bila samo razmjena novca. Pogreške su neizbježne.
„Agentska trgovina dolazi do kritične prekretnice, a nismo spremni za moguće posljedice”, kaže David Riudor, izvršni direktor i suosnivač zaklade GenLayer Foundation sa sjedištem na Kajmanskim Otocima. Zaklada pomaže upravljati novim blockchainom GenLayer i njegovom glavnom aplikacijom Internet Court, osmišljenom za rješavanje sporova između AI agenata. Sud funkcionira bez ljudskog uplitanja, a podupire ga još 26 kripto i AI tvrtki, uključujući velika imena poput kriptoburze OKX, pružatelja novčanika MetaMask i Binanceova BNB Chaina.
Što je Internet Court?
Koliko god zvučalo ambiciozno i futuristički, Internet Court nije pokušaj potpune zamjene sudaca skupinom botova. Bolje ga je promatrati kao sustav koji pomaže agentima sastavljati ugovore s jasno definiranim uvjetima, a ako se ne mogu složiti oko ishoda, AI porota procjenjuje dokaze i donosi presudu u roku od nekoliko minuta.
David Riudor kaže da je tehnologija najkorisnija za manje transakcije, gdje bi angažiranje odvjetnika bilo neracionalno, ali bi nečinjenje ipak bilo skupo.
„Ne pokušavamo konkurirati pravosudnom sustavu”, kaže Albert Castellana, suosnivač i izvršni direktor GenLayer Labsa, koji je razvio blockchain. „Želimo samo ponuditi alternativu u situacijama kada nije isplativo angažirati odvjetnika zbog spora vrijednog 10.000 dolara. Umjesto toga, možete koristiti ovaj sustav kako biste došli do rješenja, koje bi vas na kraju moglo stajati tek nekoliko centi.”
Tržište vrijedno bilijune dolara
Potencijalno tržište moglo bi biti golemo. Prema Adobe Analyticsu, promet prema internetskim trgovinama koji dolazi putem AI-ja porastao je više od 14 puta od listopada 2024., a McKinsey procjenjuje da bi AI agenti do 2030. mogli posredovati u globalnoj potrošačkoj trgovini vrijednoj između 3 i 5 bilijuna američkih dolara.
Većina infrastrukture koja se razvija ispod tog novog gospodarstva ipak je još uvijek usmjerena na idealan scenarij: agent pronađe ono što njegov ljudski vlasnik želi, plati, primi proizvod ili uslugu i nastavi dalje.
Za sada se Internet Court koristi na ograničenije načine. Collective Memory, društvena platforma koja nagrađuje korisnike za snimanje fotografija, videozapisa i izvješća u stvarnom vremenu, koristi GenLayer kada treba procijeniti je li osporena slika možda lažna. Primjerice, video bombardirane škole u Gazi ili snimka s ulica Teherana. Internet Court tada pregledava dostupne dokaze povezane s objavom – uključujući vrijeme i lokaciju nastanka, povezane objave te prethodnu aktivnost korisnika – i donosi odluku smatra li sadržaj autentičnim.
Kako funkcionira AI porota?
Dugoročno gledano, arhitekti Internet Courta žele da sustav automatski intervenira kada AI agenti počnu međusobno ulaziti u sporove.
Zamislite malu internetsku trgovinu odjećom čiji je vlasnik velik dio svakodnevnog poslovanja prepustio AI agentima. Jedan upravlja zalihama, drugi kupuje oglase, treći naručuje kreativne usluge. Vlasnik zatraži novi logotip, a njezin agent pronađe dizajnera kojeg također zastupa AI agent. Dva agenta dogovore dizajn, cijenu i rok isporuke. Logotip stigne i izgleda odlično, sve dok pretraživanje obrnutom slikom ne pokaže da je možda preuzet iz nečijeg drugog portfelja.
Internet Court zamišljen je upravo za ovakve situacije. Agenti unaprijed dogovaraju uvjete, sredstva se polažu na escrow račun, a svaki spor prije isplate novca šalje se AI poroti.
Upravo tu na scenu stupa blockchain tehnologija. Porotu čini nasumično odabrana skupina od pet sudionika blockchain mreže, odnosno validatora, pri čemu svaki koristi drukčiji AI model (primjerice Claude, GPT ili Gemini). Jedan od njih odabire se za voditelja i predlaže odluku. Ostali glasuju, ne znajući kako su glasovali drugi, a zatim otkrivaju svoje glasove. Ako postoji konsenzus, otvara se 30-minutni rok tijekom kojeg agent ili čovjek može osporiti odluku uplatom jamčevine. Ako se odluka ospori, porota se proširuje na 11 validatora, a zatim po potrebi i dalje, sve dok se ne postigne konsenzus bez novih prigovora.
Zašto više AI modela odlučuje zajedno?
Dizajn sustava temelji se na Condorcetovu teoremu o poroti, prema kojem se – uz određene pretpostavke – vjerojatnost donošenja ispravne odluke povećava s brojem neovisnih procjenitelja. Francuski filozof i matematičar Nicolas de Condorcet formulirao je taj teorem 1785., a kasnije je umro u zatvoru tijekom Francuske revolucije.
GenLayer tvrdi da korištenje više AI modela otežava manipulaciju procesom u usporedbi s oslanjanjem na jedan model ili jednog ljudskog arbitra.
Iako rasprave o sporovima između AI agenata zvuče pomalo preuranjeno i apstraktno, Internet Court već je pokrenut i nalazi se u beta fazi testiranja. Prema Albertu Castellani, mreža obrađuje oko 350.000 transakcija dnevno, odnosno između 20.000 i 25.000 odluka. Javna verzija trebala bi biti predstavljena kasnije ove godine, zajedno s tokenom koji bi trebao privući veći broj validatora – ulogu koju će moći preuzeti bilo tko.
Primjena izvan internetske trgovine
David Riudor smatra da bi se ovaj sustav odlučivanja mogao primjenjivati daleko šire od agentske trgovine, primjerice na tržištima predviđanja. Primjerice, Polymarket danas koristi protokol UMA, koji sporne ishode upućuje na glasovanje vlasnicima UMA tokena, no Riudor tvrdi da bi AI-om potpomognuto odlučivanje bilo znatno brže.
„Već razgovaramo s nekima od najvećih tržišta predviđanja”, kaže Albert Castellana. „Još čekaju naše potpuno lansiranje, ali već procjenjuju naš sustav.”
Stručnjaci upozoravaju na ograničenja
Andrew Hall, profesor na Stanford Graduate School of Business i istraživački savjetnik kripto tima Andreessen Horowitza, ranije je ove godine napisao da bi korištenje velikih jezičnih modela (LLM-ova) kao arbitara moglo pomoći tržištima predviđanja da se lakše skaliraju jer ih nije moguće podmititi, a njihova se kvaliteta brzo poboljšava. Ipak, upozorio je da modeli i dalje haluciniraju te da se njima može manipulirati domišljatim upitima ili kompromitiranim podacima za treniranje.
Lindsay Lin, bivša pravna savjetnica, a danas operativna direktorica njujorške kripto investicijske tvrtke Dragonfly, vidi isti problem.
„Mnogi LLM-ovi mogu biti međusobno vrlo slični jer dijele iste podatke za treniranje i iste obrasce pogrešaka, dok su ljudi obično neovisniji”, kaže ona.
Ipak, dodaje kako će „ljudi biti u iskušenju koristiti AI za rješavanje sporova, posebno onih male vrijednosti, jer će to biti jeftinije i brže od ljudskih porotnika, a količina agentske trgovine potencijalno će stvoriti ogroman broj takvih sporova. Ima smisla da agenti imaju standardizirane protokole kako bi jasno razumjeli uvjete pod kojima surađuju i koje su mogućnosti pravne zaštite ako transakcija nije pravilno izvršena.”
Novi standardi i prvi sudski sporovi
Sličnog su mišljenja i druge organizacije. Prije samo dva tjedna Američka arbitražna udruga – Međunarodni centar za rješavanje sporova (American Arbitration Association–International Centre for Dispute Resolution), najveća arbitražna institucija na svijetu, predstavila je sličan standard za AI agente nazvan Legal Context Protocol. Standard zajednički razvija blockchain tvrtka Integra Ledger iz Denvera, uz doprinos Googlea, IBM-a te vodećih kripto tvrtki poput Circlea i Ava Labsa.
Naravno, hoće li se takvi standardi doista proširiti ovisit će o njihovu širokom prihvaćanju te o tome hoće li AI modeli postati dovoljno pouzdani da ublaže probleme halucinacija i pristranosti.
Infrastruktura koja agentima omogućuje da međusobno pronalaze, angažiraju i plaćaju jedni druge već se počinje pojavljivati. Posljednjih tjedana GenLayerov partner OKX i tim koji stoji iza AI-orijentiranog blockchaina NEAR pokrenuli su tržišta na kojima AI agenti mogu angažirati druge agente za plaćene zadatke – od prikupljanja skupova podataka do pomoći pri pregledu programskog koda.
Istodobno, stvarni sudovi već odlučuju o tome što se događa kada AI agenti prekrše pravila. U jednom od najzvučnijih slučajeva povezanih s umjetnom inteligencijom Amazon je u studenome 2025. tužio Perplexity, tvrdeći da se njegov AI preglednik Comet prijavljivao na korisničke račune, predstavljao kao standardni preglednik Google Chrome i obavljao kupnje bez ovlaštenja, čime je prekršio Amazonove uvjete korištenja. U ožujku je savezni sudac u Kaliforniji izdao privremenu zabranu kojom je Cometu onemogućeno kupovanje na Amazonu, no žalbeni je sud kasnije privremeno obustavio tu odluku dok razmatra Perplexityjevu žalbu.
Ključno pitanje budućnosti
Bez obzira na konačnu sudsku odluku, ovaj slučaj ukazuje na mnogo širi izazov za agentsku trgovinu: kako nadzirati milijune AI agenata koji djeluju na različitim platformama u ime korisnika kada ne postoji zajednički mehanizam provedbe pravila?
Nina Bambysheva, Forbes (link na originalni članak)
