Konferencija “Dan logistike i transporta”: “Imamo prilike, ali moramo raditi na produktivnosti kako bi ih iskoristili”
Na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Dan logistike i transporta” u hotelu Westin u Zagrebu razgovaralo se o izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost sektora. Cilj je poticanje dijaloga između poduzetnika, donositelja odluka, stručnjaka i šire javnosti te promocija sektora kao ključnog pokretača održivog i konkurentnog gospodarstva.
Transport i logistika nisu samo tehnički, već i razvojni i strateški sektori. Povezuju gospodarstvo, industriju i trgovinu. Geopolitičke nestabilnosti i globalni poremećaji pokazuju potrebu za jačanjem regionalnih i lokalnih logističkih kapaciteta, kao i za pametnim korištenje fondova EU, poruke su s konferencije “Dan logistike i transporta.”
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je kako logistika i transport nisu samo ceste i operativni procesi, nego i krvotok gospodarstva, sustav koji povezuje industriju, trgovinu i gospodarstvo.
“Upravo zato HGK zagovara cjelovit, pametno posložen logističko-transportni ekosustav, onaj koji spaja infrastrukture, inovacije i ljude. Moramo jačati regionalne i lokalne logističke kapacitete i mudro koristiti europske fondove. Hrvatska ima izvanredan geostrateški položaj i znanje. Vrijeme je da to pretvorimo u stvarnu prednost. Najbolji primjer je riječki i jadranski prometni pravac čiji puni potencijal još nismo iskoristili.
Kada ulažemo u luke, željeznicu i pozadinske terminale, zapravo ulažemo u snagu hrvatskog gospodarstva. Temelji postoje, a HGK je kroz sektor za promet aktivno sudjelovao u reviziji te mreže. Rezultat je taj da je Hrvatska danas dio čak četiri europska prometna koridora.“
Direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo istaknuo je da će ulaganja u prometnu i željezničku infrastrukturu, luke i pozadinske terminale dati dodatnu konkuretnost hrvatskom gospodarstvu.
“Što se tiče zapošljavanja, bitan je sustav prekvalifikacija i obrazovanja, kao i fleksibilno zapošljavanje u segmentu logistike i transporta. Jedna od najbitnijih stvari za uspješnost projekata je suradnja javnog i privatnog sektora, a sam sektor logistike i transporta sigurno je jedna od najprofitabilnijih djelatnosti u Hrvatskoj u sljedećih desetak godina. Hrvatska zasada ima dovoljno radnika, HGK radi u tom smjeru da se naši radnici mogu zaposliti na tržištu.”
Poručuje da Hrvatska dovoljno iskorištava svoj odličan geoprometni položaj u Europi.
“Trudimo se, međutim, to je zasada uvjetovano najvažnijom stvari, to je revitalizacija željezničkog sustava, ali idemo prema tom smjeru.“
Državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Žarko Tušek rekao je da se milijarde investiraju u željeznicu, ceste i pomorsku infrastrukturu.
“Pred nama su nove milijarde, pogotovo u željezničku infrastrukturu, od toga 6 milijardi u narednih desetak godina velikih investicija. Hrvatska pametno koristi svoju financijsku omotnicu koja se odnosi na prometni sektor, mijenjamo konkurentnost Hrvatske.”
Ulaganja u željeznicu trenutačno iznose 1,4 milijarde eura.
“Ako sve bude u redu, putnici od Dugog Sela do Koprivnice moći će se voziti po novoj pruzi do kraja godine i to u oba smjera. Pred ugovaranjem smo projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac, daljnje dionice pruge prema Rijeci što će stajati 250 milijuna eura, a pred odabirom je izvođač radova za dionicu Dugo Selo – Novska, cijena je 750 milijuna eura.
Strateški je važno što je ispred nas početak projektiranja i početak gradnje nizinske pruge od Karlovca prema Rijeci, projekt koji je neophodan za daljnji razvoj luke Rijeka, cijelog tog dijela Hrvatske. Sredstva su osigurana.“
Iskorišten potencijal luke Rijeka
Državni tajnik Žarko Tušek je istaknuo kako novi terminal u Rijeci mijenja logističku kartu Europe jer roba koja dolazi u Rijeku danas putuje brže i učinkovitije prema središnjoj i istočnoj Europi, što za hrvatske poduzetnike znači više prilika, investicija i posla.
“2025. je sigurno jedna od ozbiljnijih godina. Imali smo veliku privatnu investiciju u riječki terminal Rijeka Gateway što je stajalo gotovo 250 milijuna eura ulaganja u prvoj fazi i isto toliko u drugoj fazi, koja je kompletno promijenilo logističke kapacitete luke Rijeka. Kada se taj cijeli investicijski krug završi možemo govoriti da će luka Rijeka biti konkurentnija nego njezine dvije konkurentne luke, Koper i Trst.
Bazen Rijeke i Kvarnera trebao bi biti najveći logistički i prometni hub ovog dijela Mediterana, jer mu je pozicija takva da je taj mediteranski koridor najbliži srednjoj i istočnoj Europi, jednostavno je najkonkurentiji.“
Predsjednik Udruženja logistike i otpremništva HGK i predsjednik uprave Primacošpeda Petar Šimić rekao je da su u Hrvatskoj ogromne investicije u skladišnu logistiku.
“Trenutačno je u Hrvatskoj oko 1,3 milijuna kvadrata skladišta, a u gradnji je ili najavi gradnje još dodatnih 600 do 700 tisuća kvadrata. S te strane brojevi su optimistični. S druge strane, međutim, na tržištu se osjeća lagani pad potražnje za skladištima zbog velikih neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini, carinskih ratova, ali i zbog pada konkurentnosti Hrvatske u odnosu na konkurentske zemlje kao što su Mađarska i Slovačka.”
Napomenuo je da je potrebno smanjiti naknade za ceste i povećati iznos domaće dnevnice ako želimo da hrvatski prijevoznici sudjeluju više u razvoju logistike.
“Potrebno je promijeniti zakone koji reguliraju prijevozništvo i otpremništvo te ograničiti profesionalnu odgovornost logističara i otpremnika na sličan način kao što je to pripisano međunarodnim konvencijama.”
Konferencija je, kao i prošle godine, uključivala EXPO zonu u kojoj su posjetitelji mogli upoznati najnovija rješenja i tehnologije iz područja transporta, logistike, IT-a, automatizacije i pametne mobilnosti.
