Trump mora vratiti 134 milijarde dolara od carina – ali tko će doista dobiti taj novac?
Procjenjuje se da su carine prošle godine povećale porezna davanja prosječnog američkog kućanstva za 1000 dolara.
Vlada je dužna vratiti 134 milijarde dolara prihoda od carina prikupljenih kroz najopsežnije carine predsjednika Donalda Trumpa, koje je Vrhovni sud prošlog tjedna proglasio nezakonitima. I zaj iznos samo raste.
Koliko će od toga dobiti potrošači, koji su platili visoke carine kroz više cijene? Gotovo sigurno ništa.
To je zato što su potrošači carine plaćali neizravno: u većini slučajeva oni nisu ti koji stvarno uplaćuju novac vladi. Kada – i ako – bilo kakva sredstva budu vraćena, ići će onome što se naziva “uvoznik evidencije”, odnosno subjektu koji je platio početni račun za carinu. Primjerice: Costco, Walmart, Target i drugi. Za sada su povrati uglavnom teorijski. Trumpova administracija i Vrhovni sud dali su vrlo malo pojašnjenja o tome kako bi se oni obrađivali. Jedino što je sigurno jest da će to biti dugotrajan proces, a Trump je u petak rekao novinarima da bi moglo potrajati i do pet godina, piše CNN.
Četvrtinu carina pokrili potrošači
Tvrtke su same podnijele najveći dio troška carina. No dio tog troška prebacile su na potrošače. Prema istraživanju koje je objavio Pricing Lab pri Harvard Business Schoolu, potrošači su kroz više cijene pokrili oko četvrtine carinskih računa.
Zaklada Tax Foundation procjenjuje da su carine prošle godine povećale porezna davanja prosječnog američkog kućanstva za 1000 dolara.
Suočena s pritiskom birača da poboljša pristupačnost cijena, Trumpova administracija mjesecima je spominjala mogućnost isplate čekova za povrat carina u iznosu od 2000 dolara kako bi se ublažio teret koji su carine nametnule potrošačima.
Ti čekovi, za koje bi bilo potrebno odobrenje Kongresa, ne bi predstavljali povrat uplaćenih carina – zapravo bi bili poticajni čekovi za jačanje gospodarstva pogođenog višim graničnim porezima. Nije jasno je li odluka Vrhovnog suda dovela u pitanje te potencijalne isplate.
Tvrtke tuže vladu
Ono što je pritom jasno jest da velika većina potrošača carine nije plaćala izravno, zbog čega im Trumpova administracija formalno ne duguje nikakav povrat. Jednako tako, malo je vjerojatno da će im taj novac vratiti i same tvrtke.
Costco je jedna od tisuća tvrtki koje su tužile američku vladu uoči presude Vrhovnog suda, nastojeći osigurati povrat. Ministar financija Scott Bessent u jednom je intervjuu prošlog mjeseca nagađao da kupci Costca vjerojatno neće vidjeti ni cent od eventualnih povrata koje tvrtka dobije. U svakom slučaju, vjerojatno će i druge kompanije slijediti primjer Costca, a FedEx je u ponedjeljak podnio tužbu protiv Trumpove administracije, postavši prva velika korporacija koja je to učinila nakon presude Vrhovnog suda.
Ništa ne sprječava tvrtke da dio dobivenih povrata podijele s kupcima. No s obzirom na to da su vjerojatno platile znatne pravne troškove kako bi ih ostvarile te da su same podnijele većinu troškova carina, to je više-manje pusta želja.
