ECB će u lipnju morati podići kamatne stope, čak i ako bude postignut mirovni sporazum s Iranom
Jedna od glavnih kandidatkinja za nasljednicu Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke, smatra da je povećanje kamata neizbježno jer “ignoriranje situacije više nije opcija”.
Europska središnja banka (ECB) sve je bliže novom povećanju kamatnih stopa, a razlog više nisu samo inflacijski pritisci nego i strah da bi energetska kriza izazvana ratom na Bliskom istoku mogla dugoročnije destabilizirati europsko gospodarstvo.
Članica Uprave ECB-a Isabel Schnabel, poručila je u razgovoru za Reuters da bi povećanje kamata u lipnju moglo biti neizbježno čak i ako aktualni mirovni pregovori s Iranom uspiju. Prema njezinu mišljenju, šteta je već učinjena.
“S obzirom na veličinu i trajanje ovog šoka, ignoriranje situacije više nije opcija”, rekla je Schnabel. “Iz današnje perspektive smatram da će povećanje kamata u lipnju biti potrebno.”
Inflacijska spirala
ECB je tijekom posljednjih godinu dana držao kamatne stope nepromijenjenima, no rast cijena energije ponovno je otvorio raspravu o zaoštravanju monetarne politike. Inflacija u europodručju prošlog je mjeseca dosegnula tri posto, znatno iznad ciljanih dva posto, dok središnji bankari strahuju da bi skupi energenti mogli pokrenuti novi val poskupljenja u ostatku gospodarstva.
To je upravo scenarij kojeg se ECB najviše boji: prelijevanje energetskog šoka na cijene roba, usluga i plaća, odnosno stvaranje inflacijske spirale koju je kasnije mnogo teže zaustaviti.
Schnabel upozorava da Europa možda već ulazi u fazu u kojoj ni eventualni prekid sukoba više neće brzo normalizirati tržište energije.
“Čak i da rat završi danas, šteta na energetskoj infrastrukturi i globalnim opskrbnim lancima već je golema”, rekla je.
Njezine izjave dodatno potvrđuju koliko je ECB trenutno rastrgan između dva problema: inflacije koja ostaje previsoka i gospodarstva koje pokazuje sve više znakova usporavanja.
Europska komisija prošlog je tjedna procijenila da će gospodarstvo eurozone u 2026. rasti svega 0,9 posto, što bi bio osjetan pad u odnosu na prethodne godine. Istodobno, visoke cijene energije dodatno pritišću industriju, potrošnju i povjerenje građana.
“Sve to znači veće rizike za gospodarski rast, ali i veće rizike za inflaciju”, rekla je Schnabel.
Najmanje dva povećanja
Financijska tržišta već računaju da će ECB tijekom sljedećih godinu dana najmanje dva puta povećati kamatne stope. Dio investitora vjeruje čak i u mogućnost trećeg povećanja ako se inflacija nastavi ubrzavati.
Ipak, tržišta zasad relativno mirno reagiraju. Schnabel tvrdi da nedavna volatilnost na tržištu državnih obveznica nije zabrinjavajuća te da rast prinosa uglavnom odražava rast inflacijskih očekivanja i nesigurnost oko budućih kretanja cijena.
Posebnu pozornost privukao je i politički aspekt njezina istupa. Schnabel se već duže spominje kao jedna od glavnih kandidatkinja za nasljednicu Christine Lagarde na čelu ECB-a nakon isteka njezina mandata iduće godine. Na pitanje bi li bila spremna preuzeti funkciju predsjednice, odgovorila je potvrdno.
Poruka koju sada šalje tržištima prilično je jasna: ECB je spreman ponovno zaoštriti monetarnu politiku čak i pod cijenu slabijeg gospodarskog rasta ako procijeni da inflacija ponovno izmiče kontroli.
