Zašto cijena zlata miruje unatoč sukobu s Iranom – i što bi moglo uslijediti
Geopolitičke napetosti obično potiču rast zlata, no ovaj put tržište koče jači dolar, viši prinosi na obveznice i nervoza među ulagačima.
Zlato je snažno poraslo tijekom 12-dnevnog rata s Iranom prošle godine, no nakon proglašenja primirja taj je rast brzo izbrisan. Dva tjedna nakon početka novog sukoba njegova se cijena zasad gotovo nije pomaknula.
Zlato je poraslo s 5296 na 5423 dolara po trojskoj unci nakon što su SAD i Izrael 28. veljače izveli napade na Iran, u skladu s pravilom da geopolitička nestabilnost potiče ulagače da se okreću tradicionalnim “sigurnim utočištima”.
Međutim, val rasprodaje srušio je cijene za više od šest posto na 5085 dolara 3. ožujka. Ovaj tjedan, kako se sukob zaoštrio, cijena se kretala između 5050 i 5200 dolara. Spot cijena zlata posljednji put je iznosila 5175 dolara po trojskoj unci.
Nekoliko čimbenika može objasniti izostanak snažnijeg rasta cijene, uključujući jači dolar i više prinose na američke državne obveznice, rekao je Ross Norman, izvršni direktor portala za plemenite metale Metals Daily.
Ulagači oprezniji
Norman je dodao da rast cijena nafte može dovesti do dugotrajnije inflacije i potencijalno viših kamatnih stopa jer se središnje banke bore s posljedicama mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog koridora za transport nafte i plina.
Više kamatne stope obično povećavaju privlačnost imovine koja donosi prinos, poput državnih obveznica, u odnosu na plemenite metale poput zlata koji ne donose kamatu.
“Kretanje cijena zlata i srebra trenutno izgleda prilično mlako, ali možda je to i očekivano nakon velikih pomaka tijekom posljednjih nekoliko mjeseci”, rekao je Norman za CNBC.
Dodao je da su neki institucionalni ulagači postali oprezni s držanjem zlata jer je u posljednje vrijeme pokazivalo neuobičajenu volatilnost.
Prodaja imovine
Još jedno objašnjenje je da sukobi često pokreću val panične rasprodaje među ulagačima, što dovodi do “čišćenja” tržišta u kojem su trgovci prisiljeni prodavati imovinu dok cijene padaju, rekao je Amer Halawi, voditelj istraživanja u Al Ramzu.
“Ako dođe do krize likvidnosti, ulagači će rasprodavati gotovo svu imovinu dok se situacija ne razbistri i kapital ponovno ne pronađe put prema sigurnijim ulaganjima”, rekao je u utorak za CNBC-ovu emisiju Access Middle East.
“Tradicionalno, kada se dogodi šok, čak se i zlato rasprodaje, a zatim se kasnije oporavlja.”
Prognoze banaka i dalje su optimistične unatoč kratkoročnoj volatilnosti. J.P. Morgan predviđa da će cijena dosegnuti 6300 dolara po unci do kraja 2026., dok Deutsche Bank ostaje pri cilju od 6000 dolara do kraja godine.
