Veliki događaji oživljavaju gradove i izvan turističke sezone
Hrvatska već ima gotovo sve što je potrebno za razvoj snažne event destinacije. Povijesne arene, tvrđave, atraktivnu obalu, gradove do kojih se relativno jednostavno dolazi automobilom ili zrakoplovom te publiku koja je suprema putovati zbog izvođača kojeg želi vidjeti uživo.
Ljeti se to najbolje vidi. Pula, Šibenik, Split, Zadar i druga obalna odredišta više nisu samo mjesta u kojima turisti tijekom odmora slučajno naiđu na koncert. Sve češće upravo koncert utječe na izbor grada, termin putovanja ili odluku da se boravak produži za još jedan dan. Ipak, nekoliko jakih ljetnih tjedana nije dovoljno da Hrvatsku nazovemo pravom event destinacijom. Ključna je razlika između kalendara događanja i event strategije.
Kalendar govori što se održava. Strategija odgovara na pitanja koga želimo privući, iz kojih zemalja, u kojem dijelu godine i kakvu vrijednost događaj može donijeti gradu nakon što se ugase reflektori.
Iz perspektive industrije, najveći potencijal Hrvatske nije samo u broju događaja, nego u tome koliko ih možemo pretvoriti u pravi razlog dolaska.
Za velike turneje natječemo se s drugim gradovima
Hrvatska u tom poslu ne konkurira samo sama sebi. Zagreb, Pula i druge domaće destinacije za međunarodne se turneje natječu s Bečom, Budimpeštom, Ljubljanom, Pragom i drugim gradovima koji su prometno dobro povezani i već godinama dio koncertnih ruta.
Atraktivna lokacija važna je, ali nije dovoljna. Booking agencije i menadžmenti izvođača procjenjuju može li organizator ispuniti financijske i produkcijske uvjete, postoji li odgovarajuća infrastruktura te koliko je grad pouzdan partner. Kod većih međunarodnih događanja zato su važni institucionalna podrška i financiranje, ali i jasna suradnja organizatora, ticketing sustava, gradova i turističkih institucija. Ne samo dovoljno rano, nego strateški i dugoročno, kako bi se event industrija razvijala kao jedan od alata turističkog rasta, osobito izvan glavne sezone.
U event industriji rizik nije iznimka, nego dio poslovnog modela. Organizator znatan dio financijskog tereta preuzima mnogo prije otvaranja prodaje. Stabilan okvir suradnje zato može biti važna prednost u trenutku kada se odlučuje koji će grad ući u europsku turneju.
Svaki izvođač otvara drugo tržište
Potencijal događanja ne vidi se samo tijekom ljeta. Dobar primjer daje zagrebački koncertni kalendar za jesen i zimu, u kojem tri potpuno različita izvođača mogu privući tri različite publike.
A$AP Rocky nastupa u Areni Zagreb 6. listopada. Izvođač takvog profila snažno se oslanja na fandom koji ne čeka klasičnu kampanju da bi otkrio koncert. Fanovi prate turneju, dijele najave, organiziraju putovanja i povezuju se preko granica. Takav događaj zato ne privlači samo domaću publiku, nego može pokrenuti dolaske iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine te drugih bližih tržišta.
André Rieu i Johann Strauss Orchestra u Arenu Zagreb dolaze 20. studenoga. Riječ je o potpuno drukčijoj publici, ali s vrlo širokim regionalnim dosegom. Posjetitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja regije dolazak mogu povezati s vikendom u Zagrebu, smještajem, gastronomijom i gradskim sadržajima.
Miroslav Škoro nastupa 19. prosinca, neposredno prije blagdana. Takav termin prirodno se povezuje s dolaskom hrvatskog iseljeništva, obiteljskim okupljanjima i adventskim posjetima Zagrebu. Koncert možda neće biti jedini razlog dolaska u Hrvatsku, ali može utjecati na odluku o tome kada doći i koliko dugo ostati.
Ta tri primjera pokazuju da se event strategija ne može graditi oko samo jednog tipa publike. Međunarodna hip-hop zvijezda, orkestar s velikom regionalnom bazom i domaći izvođač snažno povezan s hrvatskom dijasporom traže različitu komunikaciju, ali svaki od njih može gradu otvoriti drugo tržište.
Ulaznica je početak putovanja
Kada publika putuje zbog koncerta, ulaznica je često prva potvrđena stavka putovanja. Dobra povezanost informacija o događaju, prijevozu, smještaju i gradskim sadržajima povećava šansu da posjetitelj dođe ranije, ostane dulje i upozna više od same koncertne lokacije.
Jednako su važni podaci. Broj prodanih ulaznica govori koliko je događaj posjećen, ali ne i odakle publika dolazi, koliko rano planira putovanje i ostaje li u gradu preko noći. Takvi podaci destinacijama mogu pokazati koji sadržaji zaista privlače nove posjetitelje i u kojem dijelu godine stvaraju najveći učinak.
Hrvatska pritom ne mora postati nova Ibiza niti kopirati velike europske festivalske gradove. Njezina prednost može biti upravo u raznolikosti, od velikih koncerata u pulskoj Areni i večeri na šibenskim tvrđavama do zagrebačkih arena, sportskih događanja, kulturnih programa i manjih formata koji daju karakter pojedinim gradovima i regijama.
Cilj zato nije samo imati više događaja. Važnije ih je kvalitetnije rasporediti kroz godinu, znati kojoj se publici obraćamo i međunarodno ih predstaviti kao razlog dolaska.
Hrvatska već ima lokacije, organizatore, publiku i relevantan sadržaj. Sljedeći je korak snažnije povezati događanja s razvojem destinacija, graditi stabilniji okvir za organizatore i bolje mjeriti učinak koji eventi ostavljaju.
Event destinacija ne nastaje kada se kalendar napuni. Nastaje kada grad zna zašto dovodi određeni događaj, koju publiku njime privlači i što želi zadržati nakon što se pozornica rastavi.
Autor Damir Vranić je direktor Eventim Hrvatska i Slovenija
