Ulaganja SAD-a u umjetnu inteligenciju dosegnut će 2% BDP-a, približava se razini obrambene potrošnje
Nova analiza tvrtke TS Lombard pokazuje da su Sjedinjene Američke Države na putu da 2026. godine ulože približno 2% bruto domaćeg proizvoda u umjetnu inteligenciju i infrastrukturu podatkovnih centara, što je ulaganje znatno veće od ulaganja bilo koje druge velike zemlje te ih svrstava među najveće koncentrirane investicijske procvate u modernoj američkoj povijesti.
TS Lombard, tvrtka za ekonomska istraživanja i investicijske strategije, predviđa da će SAD ove godine činiti više od 80% globalne potrošnje od 800 milijardi dolara u tom sektoru te da je izgradnja AI infrastrukture na putu da nadmaši takozvanu “željezničku maniju” iz pozlaćenog doba (Gilded Age) i postane najveći infrastrukturni projekt u povijesti SAD-a.
I druge procjene, koje dolaze od Bridgewater Associatesa, Goldman Sachsa i Lombard Odiera, smještaju očekivanu ovogodišnju potrošnju na AI infrastrukturu između 650 i 800 milijardi dolara, što odgovara približno 2% do 2,5% američkog gospodarstva.
Američka izgradnja AI infrastrukture po gospodarskoj je veličini usporediva s cjelokupnim sektorom visokog obrazovanja u zemlji, koji čini oko 2,3% BDP-a, te se približava veličini nacionalnog obrambenog proračuna, koji je 2025. iznosio 954 milijarde dolara, odnosno 2,9% BDP-a.
I dok se očekuje da će obrambena potrošnja kao udio u BDP-u u nadolazećim godinama padati — prema procjeni Zaklade Peter G. Peterson na 2,4% do 2036. godine — ulaganja u umjetnu inteligenciju trebala bi nastaviti rasti.
Više od bilijun dolara
Analitičari s Wall Streeta procjenjuju da bi ukupni kapitalni izdaci za umjetnu inteligenciju mogli premašiti 1 bilijun dolara već 2027. godine te dosegnuti oko 3 bilijuna dolara do 2035.
Za usporedbu, vrhunac izgradnje telekomunikacijske infrastrukture tijekom dot-com ere oko 2000. godine činio je približno 1% do 2% BDP-a, izdaci za svemirski program u doba misija Apollo dosegnuli su vrhunac na oko 0,4% BDP-a, a sustav međudržavnih autocesta koštao je oko 0,4% do 0,7% BDP-a godišnje.
0,7%. Toliki će udio svojeg BDP-a ove godine na umjetnu inteligenciju potrošiti sljedeće zemlje s najvećim ulaganjima — Norveška i Saudijska Arabija — prema procjenama TS Lombarda. Kineska potrošnja na podatkovne centre iznosi oko 0,4% BDP-a, što je manje nego u Maleziji i Švedskoj, dok eurozona za AI izdvaja oko 0,2%, a Kanada zaostaje za svima s približno 0,15% BDP-a.
Nagli rast ulaganja u umjetnu inteligenciju prvenstveno je potaknut golemim kapitalnim izdacima tehnoloških kompanija koje se natječu u izgradnji podatkovnih centara, nabavi naprednih poluvodičkih čipova i širenju računalnih kapaciteta. Treniranje i pokretanje AI modela zahtijeva ogromne količine ograničene fizičke infrastrukture i goleme količine energije, što ih čini znatno skupljima od tehnologija koje se mogu pokretati na tradicionalnom programskom kodu.
Izlazak na burzu
Tehnološki divovi Amazon, Microsoft, Alphabet, Meta i Oracle odgovorni su za većinu ulaganja u AI infrastrukturu u Sjedinjenim Državama. Dok zagovornici smatraju da je ova izgradnja temelj nove tehnološke ere, skeptici dovode u pitanje može li tako golemo ulaganje stvoriti dovoljno novih prihoda ili povećanja produktivnosti kako bi opravdalo svoje troškove. Oni tvrde da su mnoge primjene umjetne inteligencije još uvijek eksperimentalne, da bi konkurencija mogla srušiti cijene te da industrija možda gradi više računalnih kapaciteta nego što će korisnicima u konačnici biti potrebno.
Inače, neke od najvećih svjetskih AI kompanija, uključujući Anthropic, SpaceX i OpenAI, u nadolazećim bi mjesecima mogle izaći na burzu uz procjene vrijednosti blizu 1 bilijuna dolara svaka.
“Sljedećih nekoliko mjeseci inicijalnih javnih ponuda ima sve preduvjete da označi vrhunac, a ne početak novog procvata”, napisala je u četvrtak kolumnistica Bloomberga Parmy Olson.
Mary Whitfill Roeloffs, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
