Milijuni bogatih Indijaca žele luksuzne brendove, ali jedna ključna prepreka i dalje stoji na putu

Indija, s gotovo 1,5 milijardi stanovnika i gospodarskim rastom većim od šest posto, nadmašuje Kinu, dugogodišnji motor luksuzne industrije, no vodeći luksuzni brendovi i dalje se teško šire na tom tržištu.
U brzo rastućem indijskom gospodarstvu milijuni novih bogatih potrošača potiču potražnju za torbama i modnim dodacima luksuznih brendova poput Louis Vuittona, Chanela i Diora. No problem je što do trgovina nije lako doći – jednostavno ih nema dovoljno.
Indija, s gotovo 1,5 milijardi stanovnika i rastom većim od šest posto, danas raste brže od Kine, dugogodišnjeg motora luksuzne industrije. Ipak, vodeći brendovi teško se šire zbog kroničnog nedostatka kvalitetnog maloprodajnog prostora. U zemlji postoje tek tri prava luksuzna trgovačka centra – dva u New Delhiju, Emporio i Chanakya, te Jio World Plaza u Mumbaiju.
Potražnja za ulaskom na tržište pritom je velika. Kako ističe Saurabh Bharara iz DLF-a, kompanije poput LVMH-a, Keringa i Richemonta kontinuirano traže dodatni prostor, a desetak do petnaest vodećih brendova spremno je odmah ući u Indiju, kada bi im se to omogućilo. Trenutačno, međutim, slobodnog prostora praktički nema. Proširenje Emporia planirano je, ali neće biti dovršeno prije kraja 2028., piše Reuters.
Četvrta po broju ultrabogataša
Istodobno, baza potencijalnih kupaca raste. Indija je četvrta u svijetu po broju ultrabogatih pojedinaca, a srednja klasa brzo se širi. Unatoč tome, tržište luksuzne robe i dalje je relativno malo – vrijedilo je tek 12,1 milijardu dolara prošle godine, što je manje od tri posto kineskog tržišta, prema podacima Euromonitora.
“Najveća prepreka je kvalitetan maloprodajni prostor”, rekao je R. Satyajit, izvršni direktor za međunarodne brendove u Aditya Birla Fashion and Retail. Tvrtka je u studenom u Mumbaiju otvorila franšizu poznate francuske robne kuće Galeries Lafayette, omogućivši ulazak oko 200 stranih brendova na indijsko tržište.
U planu su četiri nova luksuzna trgovačka centra, uključujući proširenje Emporia, no njihovo otvaranje očekuje se tek za nekoliko godina. Jedan će biti u Mumbaiju, drugi u Hyderabadu, a treći u Gurgaonu, dijelu metropolitanskog područja New Delhija.
U međuvremenu, neki se prilagođavaju pa otvaraju trgovine u premium, ali ne i luksuznim centrima. Primjerice, Golden Goose je u dvije godine otvorio tri trgovine, ciljajući mladu i sve samouvjereniju indijsku generaciju Z.
Mnogih ne žure s dolaskom
Ipak, praznine na tržištu su očite. Neki prestižni brendovi, poput Patek Philippea i Loro Piane, uopće nemaju trgovine u Indiji. Prada nema nijednu modnu trgovinu, već samo jednu za kozmetiku, dok Chanel ima jednu modnu trgovinu i sedam parfumerijskih i kozmetičkih butika. Za usporedbu, u Kini Prada ima 14 modnih trgovina, a Chanel 18. Nije neobično da neki brendovi u Kini imaju 40 do 50 trgovina, uključujući Louis Vuitton i Gucci.
Čak i ako su brendovi spremni odustati od najluksuznijih prostora s velikim otvorenim trgovinama i visokim stropovima, opcije su i dalje ograničene. Indija raspolaže s oko 10,2 milijuna četvornih metara vrhunskog trgovačkog prostora, znatno manje od Kine i SAD-a. Istodobno, otvaranje trgovina na glavnim ulicama nije privlačno zbog problema s infrastrukturom, čistoćom i zagađenjem.
Zbog toga mnogi brendovi na tržište ulaze preko partnerstava s velikim konglomeratima poput Reliancea, Aditya Birla Groupa i Tata Groupa, koji im osiguravaju infrastrukturu i kapital.
S druge strane, developeri se suočavaju s klasičnim problemom – teško je osigurati financiranje bez unaprijed dogovorenih zakupaca, ali brendovi se ne obvezuju dok projekti nisu pri kraju. Dodatni izazov su visoke uvozne carine od 35 do 40 posto, zbog kojih bogati Indijci luksuz često kupuju u inozemstvu.
Zbog svega toga, neki brendovi ne žure s ulaskom. U Pradi, primjerice, Indiju vide kao jedino veliko novo tržište, ali odluku o ulasku odgađaju nekoliko godina, svjesni da otvaranje jedne trgovine podrazumijeva širu strategiju i značajne troškove.