Klasična glazba i jazz postaju sve jednostavniji, talijanski istraživači otkrili zašto
Novo istraživanje sugerira da su tradicionalno složeni glazbeni žanrovi poput jazza i klasične glazbe s vremenom postali strukturno jednostavniji.
Novo istraživanje, koje je posebno analiziralo klasičnu i jazz glazbu, smatra da su ti žanrovi doista postali jednostavniji i da to ne mora nužno biti loše.
U nastojanju da identificiraju dugoročne obrasce u evoluciji glazbe, tim talijanskih istraživača analizirao je oko 20.000 MIDI datoteka glazbe nastale između 1600. i 2021. godine.
“Najprije smo razmotrili kako izmjeriti ‘složenost’ glazbe na način sličan metodama koje se koriste za analizu teksta”, rekao je Niccolò Di Marco, docent na Sveučilištu Tuscia u Italiji i koautor studije, za Euronews Culture. “Nakon pregleda literature, utvrdili smo da je jedina dovoljno pouzdana metoda bliska našem pristupu rad s MIDI datotekama, digitalnim zapisom glazbe, uz primjenu alata iz znanosti o složenosti.”
Sve sličniji pop glazbi
Napomenuo je i da studija, objavljena u časopisu Nature, ima određena ograničenja. Među njima je i nemogućnost preciznog mjerenja odabira tonova pri transkripciji MIDI datoteka, koje se uvelike oslanjaju na sustav od dvanaest tonova.
Istraživači su se stoga usredotočili na analizu melodijskih i harmonijskih prijelaza, što je pokazalo da su klasična i jazz glazba sve sličnije u svojim strukturnim obrascima jednostavnijim i suvremenijim žanrovima. Sličan trend pojednostavljivanja već je 2024. identificiran u studiji Sveučilišta Queen Mary u Londonu, koja je analizirala najpopularnije pjesme.
Iako je primamljivo ovu promjenu pripisati tehnološkom napretku i posljedičnoj homogenizaciji kulture, Di Marco smatra da je objašnjenje složenije. Složenost i dalje postoji u tim žanrovima, ali u drugačijem obliku.
Pristupačnija i jasnija
“Postoje i širi kulturni i praktični čimbenici koje treba uzeti u obzir. U 20. i 21. stoljeću došlo je do diverzifikacije glazbenih jezika i publike, pri čemu neki skladatelji daju prednost jasnoći, ponavljanju ili pristupačnosti u odnosu na gustu strukturnu razradu”, objasnio je.
“Stoga bih rekao da klasična glazba možda ne postaje manje složena, već drugačije složena – pomiče se od harmonijske i melodijske kompleksnosti prema drugim dimenzijama koje je teže kvantificirati.”
Studija Niccolòa Di Marca dio je šireg istraživačkog projekta koji proučava kako se ljudski život mijenjao od pojave interneta i društvenih mreža, pri čemu su prethodni rezultati pokazali da se i način naše online komunikacije pojednostavljuje.
