HUP na radionici najavio program zanimljiv tvrtkama koje trebaju financiranje – PutNaTržište
HUP je u utorak predstavio program namijenjen tvrtkama koje iz različitih razloga trebaju financiranje ili žele osigurati opstanak i nakon povlačenja osnivača iz Uprave kompanije. Riječ je o programu koji tvrtkama nudi besplatnu edukaciju i neobveznu pripremu za odlazak u IPO, izdavanje obveznica ili usmjeravanje prema fondovima rizičkog kapitala ili fondovima privatnog kapitala.
Hrvatska udruga poslodavaca – HUP predstavila je danas PutNaTržište – sandbox za simulaciju financiranja na tržištu kapitala. Riječ je o programu podrške tvrtkama koje razmišljaju o financiranju na Burzi o kojem je Forbes Hrvatska već izvještavao.
Događaj je započeo obraćanjem glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića koji je istaknuo kako nikad nije bilo više kapitala u Hrvatskoj. Tržište kapitala nazvao je ključnom sponom za pomicanje na višu poziciju na ljestvici produktivnosti na kojoj je Hrvatska na 60 posto Europske unije.
Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić dodala je da zakonodavci u Hrvatskoj i Europskoj uniji nikad nisu bili spremniji pogurati kapital prema razvoju gospodarstva. Nazvala ga je i pitanjem konkurentnosti za EU i dugoročnog preživljavanja u globalnom okruženju.
Ljudi u tvrtkama imaju malo informacija o oblicima financiranja
Istaknula je kako HANFA želi povećati dostupnost informacija tvrtkama, jer ljudi imaju malo informacija o svim izborima. “Htjeli smo da što više tvrtki zna što znači financiranje putem tržišta kapitala” – rekla je Staničić.
Pojasnila je kako je PutNaTržište sandbox, odnosno testno i sigurno okruženje, u kojem se bez rizika i bez troškova može dobiti informacije prije velikih koraka – ulaska u formalne odluke i troškove radi financiranja. A oblici financiranja su brojni, no navedeni sandbox fokusirao se na IPO, financiranje obveznicama, financiranje putem fondova rizičnog kapitala i fondova privatnog kapitala.
Kako bi predstavnici zainteresiranih tvrtki dobili potrebne informacije, u tromjesečnom programu sudjeluje 47 iskusnih partnera, uglavnom banaka, investicijskih društava, odvjetnika i revizora.
Obveznicama se može dobiti veći iznos nego kreditom
Uslijedio je njezin razgovor s Nikolom Dujmovićem – predsjednikom Uprave Spana. On se prije nekoliko godina odlučio izvesti kompaniju u IPO, jer je htio da ga firma nadživi profesionalno i biološki. Gledajući druge informatičke tvrtke nastale devedesetih, uočio je kako su odlaskom vlasnika u mirovinu mnoge od njih nestajale.
Na to ga je dijelom motivirao i Elite program Londonske burze, koja je svojevremeno pristupila Spanu tražeći tvrtke pogodne za trening. Tijekom tog trogodišnjeg programa doznao je kako ljudima koji nisu kompjuteraši (odnosno investitorima) može komunicirati vrijednost svoje tvrtke.
Istaknuo je i ugodno iznenađenje tijekom suradnje s Hanfom, Zagrebačkom burzom i SKDD-om tijekom pripreme za IPO. Rekao je kako su im bile spremne pomoći i na potpuno drugoj razini profesionalnosti od one koju bi očekivao od državnih tvrtki (što Zagrebačka burza i nije, op.a.)
“Firme na Burzi su na vrhu prehrambenog lanca” – rekao je Dujmović i dodao kako su se mnoge hrvatske tvrtke prodale upravo takvim inozemnim tvrtkama.
Novcem prikupljenim obveznicama (nakon IPO-a) Span je nastavio otvaranjem novih tvrtki, odnosno širenjem s ciljem kako bi postali najveći u regiji od Estonije do Grčke.
Na pitanje zašto su se odlučili za obveznice, a ne kredit, rekao je kako obveznice imaju fiksnu kamatu, a obveznice je i lakše dobiti ako se povežu s ciljevima održivosti. Obveznicama su prikupili 25 milijuna eura za širenje, dok su putem neke banke mogli dobiti najviše sedam milijuna eura.
Fondovi rizičnog kapitala žele brzi rast
Stevica Kuharski iz fonda Fil Rouge Capital koji pod upravljanjem ima preko 100 milijuna eura, popričao je s David Rey Hudečekom iz Ding Jobsa koji je dobio investiciju Fil Rougea. Prikazali su perspektivu financiranja fondovima rizičnog kapitala, koji traže tvrtke koje još ne ostvaruju ozbiljne prihode, ali imaju veliki potrencijal rasta.
Ding Jobs krenuli su s izradom aplikacije, dobili grantove iz EU fondova koji su im pomogli da izgrade proizvod, dok im je Fil rouge dao podršku kako bi krenuli prihodi.
“Za marketplace na kojem se grade ponuda i potražnja teško je bootstrapati” – rekao je Hudeček i pojasnio kako je za gradnju takve kompanije potreban marketing.
Kuharski je pojasnio kako fondovi rizičnog kapitala teže velikom rastu, pa od primjerice tvrtke koja ima 300.000 eura prihoda očekuju rast od 25 posto mjesečno, sve dok ne dođu do iznosa poput 30 milijuna eura kod kojeg se taj rast usporava na 120 posto godišnje.
Ovisno o profilu kompanije i motivu vlasnika, različita rješenja
Uslijedila je panel rasprava koju je moderirala Staničić, a na kojoj su uz Kuharskog sudjelovali Ivan Majić iz Zagrebačke banke, Luka Rimac iz odvjetničkog društva Mamić Perić Reberski Rimac, Vjeran Buljan iz Deloittea te Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri.
Na njemu se raspravljalo o različitim rješenjima za različite potrebe, ali i veličine tvrtki.
“Ne postoji ‘one size fits all’ rješenje” – rekao je Rimac i podsjetio da na Zagrebačkoj burzi postoji i Progress tržište, niži i manje reguliran segment koji omogućuje prikupljanje kapitala za manje poduzetnike.
Kao dobar primjer kompanije koja je narasla koristeći različite mogućnosti naveo je Bosqar – tvrtku koja je kroz bankovne kredite, IPO, SPO-ove, obveznice i fondove privatnog kapitala izrasla iz tvrtke s nekoliko milijuna eura prihoda u tvrtku s milijardu eura prihoda.
Laco je istaknula kako kapital otvara novu razinu odgovornosti, jer vlasnik tvrtke do njegovog dolaska često ne mora odgovarati gotovo nikome. Upozorila je da su potrebne godine da se pripremi komunikacija na željenoj razini.
Podsjetila je i kako je prije odlaska donošenja neke odluke potrebno vidjeti je li tvrtka pravi kandidat za nju. Kao negativni primjer dala je Agrokor, koji je više bio kandidat za restrukturiranje u trenutku dok se pripremao za IPO.
Prijave počinju 15. rujna
Buljan je naveo kako će tvrtke nakon sandboxa doznati u kojim su područjima ok, a u kojima bi još trebali raditi kako bi kompaniju pripremili za IPO ili neki drugi oblik financiranja. Sandbox je dobar jer daje takve odgovore bez pritiska i bez troškova.
Staničić je navela kako je ovogodišnji sandbox pilot faza. Prođe li sve dobro, sljedeće godine planiraju dodati razne funkcionalnosti – kako raditi investicijsku priču, kako pripremiti roadshow, dobiti mirovinske fondove za partnere koji će na pitchevima ‘glumiti’ investitore i drugo.
Službeno zaprimanje prijava započet će 15. rujna 2026., dok poduzetnici već sada mogu podnijeti pretprijavu, uz preporuku da se prije toga zatraži kratki informativni neobvezujući razgovor.
Zagrebačka radionica ujedno je bila završna u nizu edukativnih događanja održanih diljem Hrvatske, nakon Splita, Rijeke i Osijeka. Tijekom cijelog ciklusa radionica fokus je bio na pružanju konkretnih, praktičnih uvida poduzetnicima, bez teorijskog pristupa, na temelju razmjene stvarnih iskustava sudionika tržišta.
