Nina Išek Međugorac, Val grupa: “Građane najviše muči inflacija. Trećina smanjuje svoju potrošnju”
Šestu godinu zaredom, Val grupa u suradnji s Ipsosom kroz istraživanje Nulti kvadrant sustavno prati stavove, strahove i uvjerenja građana u Hrvatskoj. Ovogodišnje istraživanje potvrđuje da su inflacija, pad kupovne moći i sigurnost i dalje dominantne teme – ali i da se ispod površine formira dublji pomak: rast brige za mentalno zdravlje, jačanje “sigurnosnog okvira” razmišljanja građana te kontinuirano slabljenje povjerenja u institucije i medije.
Nina Išek Međugorac, izvršna direktotica Val grupe otkrila je za Forbes Hrvatska koji su se trendovi općenito najviše mijenjali posljednjih šest godina, koliko se i provodi to istraživanje.
“Stavovi građana uvelike su uvjetovani aktualnim društvenim i gospodarskim izazovima. Ekonomske brige – prije svega rast cijena i pad kupovne moći – kontinuirano su na samom vrhu. No, uz geopolitičke napetosti i ratne sukobe u regiji i svijetu, posljednjih godina raste i zabrinutost za sigurnost, a paralelno s time jača i podrška temama poput vraćanja vojnog roka.
Kao ozbiljan društveni problem sve snažnije ističe se i mentalno zdravlje, osobito kod djece i mladih. Istodobno, povjerenje u javne institucije, medije i kompanije sustavno opada, dok se kao jedna od rijetkih stabilnih vrijednosti izdvaja stav o važnosti ulaganja u znanje i kompetencije – sve veći broj građana to smatra najisplativijom investicijom. Za poslovnu zajednicu to je jasan putokaz: u okruženju niskog povjerenja, kompetencije i vjerodostojnost postaju ključna valuta.”
(Ne)povjerenje građana u institucije
Povjerenje građana u institucije i kompanije, bilo iz javnog ili privatnog sektora, ostalo je na razini prošlogodišnjeg istraživanja. Medijima se vjeruje najmanje, odnosno vjeruje im samo 13 posto građana, što je dva postotna poena više nego prošle godine, dok državnim institucijama vjeruje tek 14 posto ispitanika, bez promjena u odnosu na lani.
“Zabrinjavajuće je da je, u okolnostima zaoštravanja javnog dijaloga i ratnog naoružavanja cijelog svijeta, povjerenje građana Hrvatske u ključne stupove demokratskog društva – medije, organizacije civilnog društva te političare i dalje nisko, što ostavlja vakuum koji potencijalno popunjavaju opcije koje nude alternativna rješenja, često utemeljena na idejama koje ruše prethodno postignute društvene konsenzuse. No kada je riječ o povjerenju u medije, Hrvatska nije presedan – sličan trend bilježi se i u drugim europskim zemljama.
U takvom okruženju građani veće povjerenje iskazuju prema akterima i uslugama s kojima imaju neposredno, osobno iskustvo, što je vidljivo i u visokoj razini povjerenja i zadovoljstva ljekarnama, koje su najpozitivnije ocijenjene unutar privatnog sektora. Za brendove i institucije poruka je vrlo praktična: povjerenje se danas ne “komunicira”, nego se dokazuje kroz iskustvo, dosljednost i dostupnost – posebno u krizama, kada se percepcije najbrže polariziraju.”
Najveća briga građana – rast cijena
Najveća briga građana i dalje je rast cijena. “Više od polovice građana troši jednako kao prije godinu dana, dok trećina smanjuje svoju potrošnju”, kaže Nina Išek Međugorac.
“Tek svaki deseti potrošač trošio je više nego ranije. Podaci pokazuju da građani, pod pritiskom rasta cijena i zabrinutosti zbog inflacije, potrošnji pristupaju oprezno i nastoje racionalno upravljati kućnim budžetom. Kad je riječ o budućoj potrošnji, planovi građana ostaju suzdržani. Povećanje potrošnje u budućnosti planira tek manji dio građana, nešto više od šest posto, dok gotovo 58 posto očekuje da će trošiti na istoj razini, osobito mlađi i kućanstva s višim prihodima. To upućuje na opreznu stabilizaciju potrošnje, ali bez šireg vala optimizma koji bi potrošnju snažnije gurnuo prema gore. Drugim riječima, potrošač će u budućnosti biti sve više ‘financijski kontrolor’ vlastitog kućanstva, a manje impulzivan kupac. To će imati posljedice na sve: od strukture košarice do očekivanja prema trgovcima, bankama i pružateljima usluga.”
U javnom sektoru, unatoč recentnom značajnom povećanju plaća, zadovoljstvo građana i dalje je relativno nisko. Državnim institucijama zadovoljan je tek svaki sedmi građanin, dok je uredima lokalne samouprave zadovoljno njih 20 posto.
“Situacija nije puno bolja niti u zdravstvenom sektoru – bolnicama je zadovoljan svaki četvrti, a domovima zdravlja svaki treći građanin. S druge strane, privatni sektor bilježi bolje rezultate, ali uz primjetan pad u odnosu na lani u gotovo svim promatranim sektorima. Od toga je najveći pad, od otprilike sedam postotnih poena, zabilježen kod kafića i restorana (43,8 posto) te uslužnih djelatnosti poput frizera, pedikera, krojača (48,5 posto), vjerojatno pod utjecajem općeg rasta cijena. Značajan pad također bilježe i banke kojima je zadovoljna tek trećina građana. Za decision makere u javnom sektoru to je signal ‘performansa sustava’, a za privatni sektor upozorenje da se tolerancija na rast cijena brzo topi – osobito u djelatnostima gdje građani lako uspoređuju vrijednost i alternativu.
Građani najnegativniji oko političke i gospodarske situacije
Građani su najnegativniji oko političke i gospodarske situacije, a najpozitivniji oko osobnih odnosa. Nina Išek Međugorac otkrila je kakvi su rezultati u usporedbi s periodom od prije nekoliko godina.
“Građani sve jasnije odvajaju vlastito iskustvo od šire slike o državi. Više od 40 posto smatra da im je kvaliteta života sada bolja nego prije, osobito mlađi i visokoobrazovani. Istovremeno, više od 60 posto ocjenjuje političku i gospodarsku situaciju lošijom nego prije nekoliko godina, što odražava nisku razinu povjerenja u državne institucije. Ipak, gotovo 43 posto građana ističe da im je osobna financijska situacija bolja nego prije, što ukazuje na određeni optimizam.
Ovaj ‘rascjep percepcije’ je ključan: osobno zadovoljstvo može rasti, dok legitimitet i povjerenje u institucije padaju. To je izazov i za javne politike i za kompanije koje ovise o stabilnom društvenom okruženju.”
“Demografija bi trebala biti prioritet”
Opće zadovoljstvo radom Vlade kroz posljednjih šest godina ostaje na približno sličnoj razini – zadovoljna je tek manjina građana.
“Građani vrlo jasno ističu demografiju kao jedno od ključnih pitanja za rad Vlade. Čak 41,4 posto ispitanika smatra da bi demografija trebala biti apsolutni prioritet, a kao najvažnije demografske mjere izdvajaju subvencioniranje stambenog pitanja mladim obiteljima i niže oporezivanje plaća, dok se u širem paketu mjera snažno ističu i ulaganja u vrtiće. Nulti kvadrant pritom istraživanjem istodobno pokazuje i kontinuirano nisku razinu povjerenja građana u državne institucije.
Sličan obrazac vidimo i kada se promatraju prioriteti u trošenju javnog novca – građani jasno izdvajaju zdravstvo, a potom obrazovanje i mirovinski sustav kao ključna područja za ulaganje, dok su upravo ti sektori najniže ocjenjeni po učinkovitosti trošenja sredstava. Suprotno tome, obrana, iako niže na listi proračunskih prioriteta, najbolje je ocijenjena po načinu upravljanja javnim novcem, što pokazuje jasnu razliku između područja u koja građani žele veća ulaganja i njihove percepcije učinkovitosti.”
“Unatoč rastućem optimizmu, trećina građana smatra da će im kvaliteta života u budućnosti biti lošija. Trećina očekuje poboljšanje, pri čemu je optimizam posebno izražen među mlađima ispitanicima i onima s višim obrazovanjem. Među najvećim brigama koje utječu na očekivanu kvalitetu života u budućnosti građani ističu porast cijena, moguće ratne sukobe u koje bi Hrvatska bila direktno uključena i opći pad životnog standarda u društvu, neovisno o osobnoj situaciji”, istaknula je Nina Išek Međugorac.
