Japan podigao kamatne stope na najvišu razinu od 1995. godine
Rast cijena energije i slabi jen natjerali su japansku središnju banku na prvo povećanje kamata od prosinca.
Japanska središnja banka (BOJ) u utorak je podigla kamatne stope na najvišu razinu u posljednjih 31 godinu, napravivši još jedan značajan korak prema normalizaciji monetarne politike dok nastoji obuzdati inflacijske pritiske potaknute energetskim šokom izazvanim ratom s Iranom.
Riječ je o prvom povećanju kamatnih stopa od prosinca, čime se BOJ pridružio drugim velikim središnjim bankama koje pooštravaju monetarnu politiku u borbi protiv inflacije, uključujući Europsku središnju banku.
Zamjenik guvernera Shinichi Uchida pozdravio je nedavni mirovni sporazum između SAD-a i Irana, nazvavši ga “pozitivnim pomakom”, no upozorio je da inflacijski rizici i dalje ostaju prisutni.
“U odnosu na prethodnu sjednicu, rizik od naglog pogoršanja gospodarskih uvjeta se smanjio. S druge strane, rast cijena postaje sve rašireniji i postoji opasnost da temeljna inflacija odstupi od našeg cilja”, rekao je Uchida na konferenciji za novinare održanoj umjesto guvernera Kazua Uede, koji je propustio sastanak zbog liječničkog tretmana.
Rekordi na burzi
U široko očekivanoj odluci BOJ je podigao kratkoročnu referentnu kamatnu stopu s 0,75 na jedan posto, čime su troškovi zaduživanja dosegnuli najvišu razinu od 1995. godine.
U priopćenju banka navodi da je rizik od ozbiljnijeg usporavanja japanskog gospodarstva zbog sukoba na Bliskom istoku smanjen zahvaljujući napretku u osiguravanju alternativnih izvora energije.
Istodobno, upozorava da kompanije relativno brzo prenose više troškove energije na kupce, što bi moglo dovesti do šireg rasta potrošačkih cijena.
Nakon objave odluke japanski burzovni indeks Nikkei 225 porastao je za gotovo jedan posto i dosegnuo novu rekordnu razinu iznad 70.000 bodova. Jen je kratko ojačao, no potom oslabio na 160,29 jena za dolar, približivši se razini koja povećava mogućnost intervencije japanskih vlasti na deviznom tržištu.
BOJ je također odlučio od travnja iduće godine zaustaviti program smanjivanja kupnje državnih obveznica te nastaviti kupovati japanske državne obveznice u vrijednosti od oko dva bilijuna jena mjesečno, odnosno približno 10,8 milijardi eura.
Inflacija iznad očekivanja
Sukob na Bliskom istoku dodatno je zakomplicirao monetarnu politiku Japana jer je rast cijena energenata povećao inflacijske pritiske u zemlji koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu goriva.
Iako je mirovni sporazum između SAD-a i Irana ublažio strahovanja od novog vala globalne inflacije, veleprodajne cijene u Japanu u svibnju su porasle za 6,3 posto, najviše u posljednje tri godine, što upućuje na to da kompanije već prenose više troškove energije na krajnje cijene.
Analitičari očekuju da će temeljna inflacija ponovno premašiti ciljanu razinu BOJ-a od dva posto kasnije ove godine, nakon što je privremeno usporila zahvaljujući državnim subvencijama za troškove energije.
.