Kompanije koje traju: Zašto se investitori ponovno okreću stabilnom rastu
Dok tržišta ponovno strahuju od AI balona i nove tehnološke euforije, dio investitora sve se više okreće kompanijama koje rast grade kroz operativnu disciplinu, stabilne sektore i dugoročnu održivost.
Posljednjih nekoliko godina umjetna inteligencija postala je središnja tema globalnih tržišta kapitala. Od Silicijske doline do Wall Streeta, investitori ulažu milijarde dolara u kompanije koje razvijaju AI čipove, modele i infrastrukturu, uvjereni da će umjetna inteligencija promijeniti gospodarstvo jednako radikalno kao internet krajem 1990-ih.
Globalna godišnja potrošnja na AI prošle je godine narasla na oko 400 milijardi dolara, a do 2030. mogla bi premašiti tri bilijuna dolara godišnje, procjenjuje UBS. U izračun su uključena ulaganja u AI infrastrukturu, podatkovne centre, energetsku mrežu i električnu energiju potrebnu za pogon nove generacije digitalne ekonomije.
No kako sve više novca ulazi u AI sektor, raste i zabrinutost da tržište ponovno ulazi u fazu pretjeranog optimizma. Prema anketi Bank of America, čak 53 posto investitora smatra da su AI dionice danas u balonu.
Takav oprez nije slučajan. Krajem 1990-ih gotovo identična euforija pratila je razvoj interneta. Tada se vjerovalo da će world wide web promijeniti način na koji radimo, kupujemo, komuniciramo i živimo. Ta se prognoza pokazala točnom. Internet je doista transformirao svijet.
No to nije značilo da su investitori automatski zaradili.
Investitori se sjećaju dot-coma
Dot-com balon puknuo je u ožujku 2000. godine, kada su tehnološke dionice izgubile gotovo polovicu vrijednosti. Još važnije, mnoge tadašnje zvijezde tržišta nikada se nisu oporavile. Cisco, Intel, Qualcomm i IBM desetljećima su zaostajali za širim tržištem, iako je internet postao temelj moderne ekonomije.
To je važno upozorenje za današnje investitore. Tehnološki sektor danas čini više od trećine S&P 500 indeksa, razinu kakva nije viđena još od dot-com ere početkom 2000-ih. Samo Nvidia danas čini oko osam posto indeksa zahvaljujući tržišnoj vrijednosti većoj od 4,5 bilijuna dolara.
Istovremeno, proizvođač AI čipova ponovno ruši rekorde. Nvidia je prošlog tjedna objavila da su joj prihodi u razdoblju od veljače do travnja porasli 85 posto, na više od 81 milijardu dolara, dok je neto dobit skočila na 58 milijardi dolara.
No unatoč impresivnim brojkama, tržište reagira sve opreznije. Dionica Nvidije blago je pala nakon objave rezultata, što pokazuje da investitori sve više razmišljaju o pitanju koje je pratilo i dot-com eru: koliko dugo očekivanja mogu rasti brže od realnog poslovanja?
Upravo zbog toga dio kapitala ponovno počinje tražiti nešto što je posljednjih godina često bilo podcijenjeno: kompanije koje rast grade sporije, operativno disciplinirano i kroz dugoročnu održivost, a ne samo kroz hype cikluse.
Domaća snaga
Jedan od domaćih primjera takvog modela je BOSQAR INVEST.
Riječ je o zagrebačkoj investicijskoj grupaciji koja se od 2016. razvila u sustav prisutan na 27 tržišta s više od 18.500 zaposlenih. Za razliku od klasičnih investicijskih holdinga, BOSQAR ne funkcionira kao pasivni vlasnik kapitala, nego kao operativna grupacija koja kroz akvizicije, integraciju i razvoj poslovnih platformi pokušava dugoročno graditi vrijednost.
Model se temelji na diverzifikaciji kroz sektore koji imaju trajnu i relativno otpornu potražnju: tehnologiju, poslovne usluge, ljudske resurse i prehrambenu industriju.
Tehnološku vertikalu predvodi Mplus, kompanija koja pruža poslovne i tehnološke usluge globalnim klijentima. Mplus danas posluje s gotovo 14 tisuća agenata na 32 jezika, a prošle godineje predstavio i AI platformu GRAIA, temeljenu na Agentic AI i cloud contact center tehnologijama. Tehnologije i poslovne usluge donose BOSQAR-u više od 257 milijuna eura eura prihoda.
HR vertikala razvija se kroz Workplace i kompanije pod brendom Manpower, fokusirane na zapošljavanje, upravljanje talentima i tržište rada u jugoistočnoj Europi. Njezini prihodi premašuju 123 milijuna eura.
Treća vertikala, Future Food, možda najbolje pokazuje filozofiju BOSQAR-ova razvoja. Grupa je posljednjih godina preuzela slovensku Panvitu i Mlinar, jednu od vodećih pekarskih grupacija u Adria regiji. Time je stvoren prehrambeni sustav koji povezuje proizvodnju, preradu i distribuciju hrane – sektor koji ostaje relativno stabilan neovisno o ekonomskim ciklusima. Kada se uključe sve akvizicije i konsolidirano poslovanje, prihodi prehrambene vertikale premašili su 342 milijuna eura, pokazuju rezultati za prvo tromjesečje ove godine.
Širenje kroz akvizicije
Upravo je diverzifikacija jedan od ključnih elemenata BOSQAR-ove strategije. Kompanija kroz različite industrije, tržišta i baze klijenata pokušava smanjiti izloženost pojedinačnim poremećajima i volatilnosti.
Takav pristup posljednjih godina prati i rast tržišne vrijednosti kompanije. Nakon IPO-a 2019., kada je tržišna kapitalizacija iznosila oko 30 milijuna eura, BOSQAR je kroz niz akvizicija, partnerstava i financiranja značajno proširio poslovanje. Danas tržišna kapitalizacija prelazi 350 milijuna eura.
Grupa je u međuvremenu privukla partnere poput MidEuropea i EBRD-a, izdala prve hrvatske održive korporativne obveznice te kroz dvije tranše obveznica povezanih s održivim poslovanjem prikupila više od 180 milijuna eura.
Istodobno nastavlja širiti poslovanje kroz akvizicije. Ove godine završeno je preuzimanje Mlinar Grupe vrijedno 100 milijuna eura, dok su BOSQAR, MidEuropa i EBRD najavili dodatna ulaganja u prehrambeni sektor.
Upis novih dionica
Kompanija je sada objavila i javni poziv za upis novih dionica. U ponudi je do 5,89 milijuna novih dionica, uz raspon cijene između 25,50 i 26,50 eura po dionici. Novi ulagatelji mogu sudjelovati u ponudi od 1. do 10. lipnja, dok postojeći dioničari pravo upisa imaju do 15. lipnja.
U vremenu u kojem tržišta ponovno pokušavaju razlikovati dugoročnu vrijednost od kratkoročnog hypea, upravo bi kompanije koje grade stabilne poslovne sustave, diverzificirane prihode i operativnu otpornost mogle ponovno postati zanimljive investitorima.
Jer povijest tehnoloških revolucija pokazuje jednu stvar: tehnologija doista može promijeniti svijet, ali kompanije koje dugoročno opstaju najčešće nisu nužno one koje prve privuku najveću euforiju tržišta.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom BOSQAR Investom po najvišim profesionalnim standardima.
* Ovaj članak predstavlja oglas te je isti sastavljen sukladno odredbama članka 22. Uredbe (EU) 2017/1129 i člancima 13. do 16. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2019/979.
Potencijalni ulagatelji bi se trebali upoznati sa sadržajem Informacijskog dokumenta društva Bosqar d.d., koji je dostupan na internetskim stranicama društva ( https://www.bosqar.com/hr/dokumenti ).
Svaki ulagatelj koji razmatra mogućnost ulaganja u dionice društva BOSQAR d.d., prije donošenja odluke o ulaganju, dužan je provesti vlastito sveobuhvatno ispitivanje, analizu, ocjenu i prosudbu svih podataka o činjenicama, rizicima, trendovima, procjenama i predviđanjima koji se odnose na društvo BOSQAR d.d., druge članice grupe te ostala povezana društva. Ovaj članak ne smije se tumačiti kao pravni, porezni, računovodstveni, investicijski ili bilo koji drugi stručni savjet. Svaka osoba koja ima pristup ovom članku treba samostalno procijeniti informacije navedene u njemu i, prema potrebi, zatražiti neovisni savjet. Ništa u ovom članku ne stvara ugovorne obveze niti se može smatrati ponudom, pozivom ili preporukom za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta.
